Financijska imovina hrvatskoga gospodarstva 444 milijarde eura, a kućanstava 89 milijardi

Na kraju četvrtog tromjesečja 2023. godine financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila je 444 milijarde eura, što je povećanje od 9,1 milijardu eura u tom tromjesečju i povećanje od 40,9 milijardi eura na godišnjoj razini. Istodobno su financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile 460 milijardi, navodi se u Statističkom priopćenju Hrvatske narodne banke (HNB) o statistici financijskih računa za četvrto tromjesečje 2023. godine.

„U odnosu na BDP, financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju četvrtog tromjesečja 2023. iznosila je 580 posto godišnjeg BDP-a, što je povećanje od 0,2 postotna boda u tom tromjesečju i smanjenje od 8,9 postotnih bodova u razdoblju od godinu dana. Financijske obveze hrvatskoga gospodarstva smanjile su se za 0,3 postotna boda u tromjesečju, dok su se u razdoblju od godinu dana smanjile za 12,6 postotnih bodova, te su na kraju četvrtog tromjesečja 2023. dosegnule razinu od 602 posto godišnjeg BDP-a. Time je u četvrtom tromjesečju 2023. stabiliziran omjer imovine i obveza hrvatskoga gospodarstva i BDP-a“, priopćeno je iz HNB-a.

Na kraju četvrtog tromjesečja 2023., ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 89 milijardi eura ili 2,5 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja odnosno 7,4 posto ili 6,2 milijardi eura rasta na godišnjoj razini.

Financijske obveze kućanstava povećale su se na 25 milijardi eura, što je porast od dva posto u usporedbi s krajem prethodnog tromjesečja. Na godišnjoj razini, navodi HNB, financijske obveze kućanstava povećale su se za 2,1 milijardu eura ili 9,5 posto.

„Ta kretanja rezultirala su povećanjem financijske netovrijednosti sektora kućanstava na 64,4 milijardi eura ili 2,7 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja (odnosno četiri milijarde eura ili 6,7 posto više nego prije godinu dana). Time je netovrijednost sektora kućanstava nastavila s postupnim rastom koji je započeo u drugom tromjesečju 2022., nedugo nakon završetka razdoblja ubrzanog rasta koje je trajalo od drugog tromjesečja 2020. do četvrtog tromjesečja 2021.“, navodi HNB.

Ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća u istom periodu iznosila je 129 milijardi eura odnosno jedan posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja.

Financijske obveze nefinancijskih poduzeća iznosile su 185 milijardi eura, što je rast od 0,8 posto u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja. Rezultat takvih kretanja bilo je neznatno smanjenje financijske netovrijednosti sektora nefinancijskih poduzeća na –56,3 milijardi eura, što je za 0,1 posto manje nego na kraju prethodnog tromjesečja.

Ekonomski analitičari upozoravaju da rast potrošnje kućanstava ili osobna potrošnja nije nova dodana vrijednost, koja je alfa i omega gospodarstva.

„To je problem, a ne razlog za pohvalu. Ako nemate tehnološku, inovativnu i svaku drugu superiornost, onda je pozicija neto izvoza, koja je najbitnija u strukturi BDP-a, ne može doprinijeti rastu i profitabilnosti ukupnog gospodarstva. To je naša hrvatska konstanta, nema nam pomoći dok ove stvari ne postavimo bitno drugačije. To su duboki problemi našeg gospodarstva o kojima se integralno ne govori niti se rješavaju na sustavan način“ rekao je za Financije.hr, ekonomski analitičar i profesor ekonomske grupe predmeta na FPZ-u, prof. dr. Luka Brkić.