Europski parlament usvojio je amandmane na stajalište Vijeća EU-a o privremenom izuzeću od europskih pravila o privatnosti, kojim se internetskim platformama omogućuje dobrovoljno skeniranje poruka radi otkrivanja materijala seksualnog zlostavljanja djece.
Jednim od usvojenih amandmana eurozastupnici traže da se ta pravila ne primjenjuju na komunikacije zaštićene end-to-end enkripcijom, odnosno na poruke kojima mogu pristupiti samo pošiljatelj i primatelj.
Time se Europski parlament ponovno pokušava pozicionirati između dva cilja: borbe protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu i zaštite privatnosti digitalne komunikacije.
Riječ je o dijelu šire i vrlo sporne rasprave o Uredbi za sprječavanje i borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu, poznatoj pod nazivom “chat control”.
Taj naziv kritičari koriste za prijedloge koji bi mogli dovesti do sustavnog skeniranja privatnih poruka korisnika na digitalnim platformama.
Zagovornici mjere tvrde da je riječ o nužnom alatu za otkrivanje i uklanjanje materijala seksualnog zlostavljanja djece.
Protivnici upozoravaju da bi se time mogla otvoriti vrata masovnom nadzoru privatne komunikacije građana, osobito ako bi se skeniranje proširilo na enkriptiranu komunikaciju.
Privremena mjera istekla je u travnju
Europska komisija ranije je predložila produljenje privremenog izuzeća od Direktive o e-privatnosti, koje je platformama od 2021. omogućavalo dobrovoljno skeniranje poruka radi otkrivanja seksualnog zlostavljanja djece.
Ta je mjera bila na snazi do 3. travnja ove godine.
“Dobrovoljno” skeniranje znači da sama platforma odlučuje hoće li uvesti softver za automatsko pregledavanje poruka korisnika kako bi otkrila sumnjivi sadržaj.
Komisija je željela produljiti izuzeće do 2028. godine, no Europski parlament je 26. ožujka glasao protiv takvog prijedloga.
Parlament je tada tražio kraće produljenje, do kolovoza 2027., i uži opseg primjene, kako bi mjere ostale proporcionalne i ciljane.
Vijeće je potom 2. srpnja usvojilo izvorni prijedlog Komisije kao svoje službeno stajalište, čime je otvoreno drugo čitanje u zakonodavnom postupku.
Parlament je u četvrtak mogao potpuno odbaciti ili izmijeniti stajalište Vijeća samo apsolutnom većinom od najmanje 360 glasova.
Na kraju su zastupnici usvojili dva amandmana, a zatim glasali o izmijenjenom tekstu, odnosno stajalištu Vijeća u koje su ugrađeni amandmani Parlamenta.
Budući da nije bilo većine za odbacivanje izmijenjenog stajališta, uz 276 glasova za odbacivanje, 286 protiv i 30 suzdržanih, usvojen je izmijenjeni tekst.
Stajalište Europskog parlamenta sada se šalje Vijeću, koje ima tri mjeseca da prihvati ili odbaci amandmane.
Ako Vijeće ne prihvati sve amandmane, slijedi postupak mirenja.
HDZ podržava privremenu mjeru, Bosanac i Bartulica upozoravaju na privatnost
Hrvatski eurozastupnici iz HDZ-a, Karlo Ressler, Sunčana Glavak, Davor Ivo Stier, Željana Zovko, Tomislav Sokol i Nikolina Brnjac, podržali su povratak privremene mjere.
Objašnjavaju da žele izbjeći pravnu prazninu u borbi protiv zlostavljanja djece na internetu.
“Klub zastupnika HDZ-a podržao je ponovno uvođenje privremene mjere, široko prihvaćenog rješenja koje je bilo na snazi prethodnih godina, jer smatramo da ne smije postojati pravna praznina u borbi protiv zlostavljanja djece koja bi omogućila lakši pristup žrtvama i teže otkrivanje seksualnih zlostavljača djece na digitalnim platformama”, priopćili su HDZ-ovi eurozastupnici.
Dodali su da su glasali za privremenu i strogo ograničenu pravnu osnovu koja platformama omogućuje da, ako to dobrovoljno rade, nastave otkrivati, prijavljivati i uklanjati materijale seksualnog zlostavljanja djece u skladu s europskim pravom i uz propisane zaštitne mjere.
HDZ-ovi eurozastupnici ističu da se ovdje ne radi o uvođenju novog sustava automatskog i obveznog nadzora privatnih komunikacija.
“Pregovori i glasovanje o novoj uredbi u ovom području, tzv. ‘chat control’, tek predstoje. Pozicija delegacije HDZ-a u Klubu zastupnika EPP-a i oko toga je jasna: razumne, učinkovite i razmjerne mjere za suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece kao posebno ranjive skupine, uz zaštitu temeljnog prava na privatno komuniciranje”, naveli su.
Hrvatski eurozastupnik Gordan Bosanac iz Zelenih/Možemo! protivi se ponovnom uvođenju privremene mjere.
Rekao je Hini da je riječ o potezu bez presedana, tvrdeći da je EPP, na čelu s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom, zanemario legitimnu poziciju Parlamenta i po ubrzanoj proceduri progurao drugo glasanje o istoj temi u roku od tri mjeseca.
“Ostajem pri svojem glasu protiv drugog produženja mandata Uredbe 2021/1232 te potičem i ostale kolege iz Hrvatske da glasaju na isti način”, rekao je Bosanac.
Bosanac tvrdi da je tijekom pet godina provedbe ove uredbe gotovo 50 posto komunikacija proslijeđenih policiji bilo potpuno legalno, što pripisuje neoptimiziranim algoritmima.
Njegov je stav, kako kaže, da sigurnosne službe prvo moraju identificirati sumnjive korisnike, a zatim ih nadzirati, a ne obratno.
“Ljudi koji zlorabe internet da bi činili kaznena djela moraju biti prepoznati i izolirani od strane brojnih službi kojima je to posao, ali ne na način masovnog, već fokusiranog nadzora pojedinaca. Svi imamo pravo na privatnost, jer privatnost mora ostati siguran prostor našeg ljudskog identiteta”, rekao je Bosanac.
Eurozastupnik Stephen Nikola Bartulica iz Europskih konzervativaca i reformista također upozorava da zaštita djece ne smije biti opravdanje za narušavanje temeljnih prava građana.
Bartulica smatra da policija i pravosudna tijela trebaju ciljano istraživati kriminalce i pedofile na temelju sudskih naloga, a ne omogućavati širok nadzor privatnih poruka.
Upozorio je i da bi takvo izuzeće moglo postati presedan za trajno slabljenje prava na privatnost u Europskoj uniji.
Ključna bitka tek slijedi
Iako se današnje glasanje odnosi na privremenu mjeru, stvarna politička i pravna bitka tek slijedi kroz pregovore o novoj uredbi, odnosno širem prijedlogu poznatom kao “chat control”.
Države članice su krajem 2025. usuglasile stajalište o novoj uredbi, ali su odustale od ideje obveznog skeniranja privatnih poruka zbog straha od uvođenja masovnog nadzora.
Umjesto toga, predložile su sustav procjena rizika za platforme.
No temeljno pitanje ostaje isto: kako zaštititi djecu od seksualnog zlostavljanja na internetu, a da se pritom ne oslabi privatnost svih korisnika i ne naruši sigurnost enkriptirane komunikacije.
Za zagovornike mjere problem je hitnost borbe protiv zlostavljanja djece i činjenica da digitalne platforme imaju ključnu ulogu u otkrivanju i prijavljivanju takvog sadržaja.
Za protivnike, problem je opasnost da se jednom uvedena tehnička mogućnost skeniranja privatnih poruka može proširiti i na druge svrhe.
Pročitajte još:
Zato je amandman o zaštiti end-to-end enkripcije politički važan. Njime Parlament pokušava povući granicu između ciljane borbe protiv najtežih kaznenih djela i općeg nadzora digitalne komunikacije.
Rasprava o “chat controlu” tako postaje jedno od najvažnijih europskih pitanja digitalnih prava: gdje završava sigurnost, a gdje počinje masovni nadzor.
