Nedavni dokument Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2024.-2029. godina, stavio je ulaganje u istraživanje i razvoj u središte europskog gospodarstva. Najavljena su veća ulaganja u istraživanja, a Europa mora biti na samom vrhu između znanosti, tehnologije i industrije u nastajanju, poveznice koja će ovu tehnološku revoluciju učiniti bržom i transformativnijom.
Konkurentnost Europe sputava niža produktivnost u usporedbi s njezinim izravnim globalnim konkurentima, istakla je predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, u predgovoru svoje nove političke platforme, koja u središte svog djelovanja stavlja razvoj digitalnih tehnologija i visokotehnološke tvrtke.
„Europi slijedi podatkovna revolucija. Pojačat ćemo naša ulaganja u sljedeći val naprednih tehnologija, posebno u superračunalstvo, poluvodiče, Internet stvari, genomiku, kvantno računalstvo, svemirsku tehnologiju i šire. Putem naše umjetne inteligencije (AI), Europa već prednjači u stvaranju sigurnije i pouzdanije umjetne inteligencije te u rješavanju rizika koji proizlaze iz njezine zlouporabe. Sada moramo usredotočiti svoje napore na to da postanemo globalni lider u inovacijama umjetne inteligencije. U prvih 100 dana osigurat ćemo pristup novim, prilagođenim kapacitetima superračunala za novoosnovana poduzeća i industriju putem inicijative AI Factories. Također ćemo s državama članicama, industrijom i civilnim društvom razviti strategiju primjene umjetne inteligencije kako bismo potaknuli nove industrijske upotrebe umjetne inteligencije i poboljšali pružanje raznih javnih usluga, poput zdravstvene skrbi“, istakla je predsjednica Europske komisije.
Najavljena je i Europska strategija podatkovne unije, koja bi se trebala oslanjati na postojeća pravila, kako bi se osigurao pojednostavljen, jasan i koherentan pravni okvir za poduzeća i administraciju za neprimjetno dijeljenje podataka u velikim razmjerima, poštujući visoke standarde privatnosti i sigurnosti.
Izdaci EU za istraživanje i razvoj u odnosu na BDP, također se moraju povećati. U 2022. godini oni su iznosili 2,27 posto u odnosu na BDP, odnosno 363 milijarde eura, što je više nego godinu ranije, kada su izdvajanja bila 2,25 posto, podaci su Europskog ureda za statistiku, Eurostata.
Između 2012. i 2022. većina rashoda za istraživanje i razvoj izvršena je u sektoru poslovnih poduzeća, s porastom od 1,32 posto BDP-a u 2012. na 1,52 posto do 2022., što je ukupno povećanje od 15,15 posto, navodi Eurostat.
U Hrvatskoj, najuspješnije tvrtke u sektoru računalnog programiranja u 2023. godini ostvarile su ukupni prihod od 1.499.246.307 eura, pokazuju podaci bonitetne tvrtke, CompanyWall. U istoj godini, ove tvrtke zapošljavale su 13.873 osoba.
| Top 20 poduzeća iz djelatnosti računalnog programiranja, po dobiti | |||
|---|---|---|---|
| Naziv poduzeća | Ukupni prihodi | Dobit | Broj zaposlenih |
| ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. | 239.258.171 | 18.840.714 | 2.751 |
| AIRCASH d.o.o. | 35.587.150 | 9.536.752 | 70 |
| APIS IT d.o.o. | 59.750.857 | 9.247.026 | 540 |
| KING ICT d.o.o. | 115.817.123 | 6.542.269 | 537 |
| IN2 d.o.o. | 24.540.195 | 6.314.347 | 282 |
| Alma Career Croatia d.o.o. | 12.079.053 | 5.964.169 | 96 |
| MICROSOFT HRVATSKA d.o.o. | 18.674.242 | 4.749.326 | 70 |
| Sofa IT d.o.o. | 19.031.220 | 4.629.673 | 165 |
| MM Games d.o.o. | 5.779.041 | 4.489.645 | 1 |
| INFINUM d.o.o. | 22.214.383 | 3.423.777 | 257 |
| CROZ d.o.o. | 27.185.590 | 3.357.802 | 201 |
| MONO d.o.o. | 9.631.170 | 3.354.529 | 135 |
| PINE STUDIO d.o.o. | 4.135.374 | 2.817.793 | 19 |
| zero digital d.o.o. | 4.367.381 | 2.686.448 | 3 |
| ENDAVA d.o.o. | 21.355.151 | 2.622.685 | 285 |
| NANOBIT d.o.o. | 33.716.927 | 2.293.169 | 121 |
| Porsche Digital Croatia d.o.o. | 12.918.010 | 2.225.489 | 115 |
| ASSECO SEE d.o.o. | 29.269.899 | 2.138.501 | 260 |
| LIBUSOFT CICOM d.o.o. | 9.335.931 | 1.813.767 | 160 |
| BILOG d.o.o. | 7.803.684 | 1.804.421 | 59 |
 *svi podaci su za 2023. godinu, u eurima | |||
Na prvom mjestu po ostvarenim prihodima u sektoru računalnog programiranja jeste Ericsson Nikola Tesla d.d., sa sjedištem u Zagrebu.
Ericsson Nikola Tesla je pridruženi član korporacije Ericsson koja predvodi i podržava suvremene načine komuniciranja. Aktivnosti kompanije obuhvaćaju istraživanje i razvoj, dizajn cjelovitih komunikacijskih rješenja, prodaju i marketing, usluge u području višeuslužnih i mobilnih mreža najnovijih generacija, uključujući mobilni Internet te sistemsku integraciju složenih sustava u svim segmentima poslovanja. Kompanija osigurava inovativna ICT rješenja a dionicama Ericssona Nikole Tesle trguje se na Redovitom tržištu Zagrebačke burze pod burzovnim simbolom ERNT-R-A.
U 2023. godini ova tvrtka ostvarila je ukupni prihod od 239.258.170,7 eura a ostvarena ukupna dobit, prema podacima CompanyWalla iznosila je 18.840.713,66. Tvrtka je zapošljavala 2.751 radnika, a mjesečna isplaćena bruto plaća iznosila je 3.672,28 eura po zaposlenom.
Na drugom mjestu po ostvarenim prihodima je King ICT d.o.o., čija su specijalnost napredna ICT rješenja koja pozitivno utječu na poslovanje i društvo. Pospješuju poslovanje i stvaraju dodatnu vrijednost za klijente vodeći se željom da zajedno gradimo povezanu i digitalnu budućnost.
Prema podacima CompanyWalla, ukupni ostvareni prihodi ove tvrtke u 2023. godini iznosili su 115.817.122,9 eura, dok je ukupna dobit iznosila 6.542.268,59 eura. Tvrtka je u istoj godini zapošljavala 537 zaposlenih, a isplaćena prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom iznosila je 3.348,55 eura.
Pročitajte još:
Treća tvrtka po ostvarenim ukupnim prihodima je Span, d.d. za projektiranje informacijskih sustava, osnovan 1993. godine, sa sjedištem u Hrvatskoj, i jedan je od integratora sistemskih sustava izrastao u pružatelja IT usluga i rješenja sa širokom ponudom u područjima clouda, sigurnosti i podrške za korisnike širom svijeta.
Ukupni prihodi ove tvrtke u 2023. godini, prema podacima CompanyWalla, 100.882.421 eura dok je ostvarena ukupna dobit od 461.445,38 eura. Tvrtka je zapošljavala u 2023. godini 624 radnika a isplaćena mjesečna prosječna bruto plaća po zaposlenom iznosila je 3.135,11 eura.
12 Odgovora
U današnjem digitalnom dobu, IT igra ključnu ulogu u transformaciji gospodarstava širom svijeta. U Hrvatskoj, IT industrija ubrzano napreduje i sve više se prepoznaje kao pokretač domaće ekonomije, a mogla bi uskoro dostići i turizam.
Sektor IT-a je na sigurnom putu da postane krunski dragulj hrvatske industrije
Ma kakav krunski dragulj hrvatske industrije? Mislim da u hrvatskoj ne postoji nijedna grana gospodarska koja bi nas mogla pogurati pa tako ni IT sektor.
Zanimljivo.
Super
Ne bih ovo nazvao revolucijom. Povijesno, revolucije su uključivale smjene elita, promjenu vlasničke strukture i, naravno, uspostavu novih elita. Ovdje se to neće dogoditi. Gospođo von der Leyen, muljate!
Smatram da su najavljena ulaganja početak povratka konkurentnosti Europe na razinu na kojoj je bila ranije. U zadnje vrijeme, s obzirom i na sva globalna događanja u politici i gospodarstvu, produktivnost, konkurentnost te brojni drugi pokazatelji samo su padali. Svakako je dobro da Europa donese rezolutnije odluke kao sto je ova o najavljenim ulaganjima jer su točno pogodili u središte jedan od problema s kojima se danas suočavamo.. Bitno da je problem dobro detektiran i sad se samo možemo nadati da će se čim prije početi i rješavati!
Mislim da kod nas IT sektor previše ovisi o projektima za strane klijente, nadam se većem razvitku i na lokalnoj razini.
Bome programiranje je posao budućnosti definitivno
Očekivano. Europa kao i ostatak svijeta srlja u nihilizam tehnoznanosti.
Eto posla ko hoće da radi.
Brojke odgovaraju nekakvom realnom stanju situacije, ipak ne treba puno očekivati od svega toga. Dargo mi je jedino što je ključna riječ zapošljavanje. Sretno svima.
Pa kad živimo u digitalnom dobu