Europa pod vodom, Hrvatska čeka vodeni val

Srednja i istočna Europa bore se s katastrofalnim poplava koje su do sada odnijele 17 života. U Poljskoj, Češkoj, Austriji i Rumunjskoj iz svojih domova evakuiraju se tisuće ljudi. Poljska je proglasila elementarnu nepogodu, Mađarska je na teren dignula i vojsku, pripremaju se za poplavu desetljeća.

Mađarski ministar unutarnjih poslova Sandor Pinter rekao je da je u pripravnosti 12.000 vojnika.
Pod vodom je i Austrija, a Beč je gotovo paraliziran. Vodostaji rijeka i rezervoara se smanjuju jer je kiša popustila, ali dužnosnici su rekli da se pripremaju za drugi val jer se očekuje još jakih kiša.

Stanovnici nekoliko poljskih i čeških regija su evakuirani, a drugi u srednjoj Europi počeli su raščišćavati svoja naselja nakon najgorih poplava u više od dva desetljeća koje su za sobom ostavile pustoš i sve više mrtvih.

Gradonačelnik Nyse, grada s više od 40.000 stanovnika na jugu Poljske, pozvao je sugrađane da se odmah evakuiraju nakon što je oštećen obližnji nasip. Poljska vlada proglasila je elementarnu nepogodu u pogođenim područjima i rekla da je za pomoć žrtavama odredila 260 milijuna američkih dolara.

Dok se voda u nekim područjima povlači, drugdje, uključujući Wroclaw, poljski grad od 60.000 stanovnika, stanovnici jačaju barijere u očekivanju vodenog vala. Bratislava i Budimpešta pripremaju se za moguće poplave jer raste vodostaj Dunava.

U 96 sati u Donjoj Austriji u gradu Beču palo oko 370 mililitara kiše po četvornom metru. Borbu s poplavama nastavlja i cijela Donja Austrija. Situacija je posebno napeta na području uz rijeku Kamp gdje su evakuirani stanovnici iz 130 zgrada. 

U Češkoj, vodostaji su počeli opadati, ali je još uvijek u oko 200 mjesta i dalje na snazi uzbuna od poplava. Situacija je kritična na rijekama Opavi i Odri.

U sjeveroistočnom češkom gradu Ostraciju, probijena barijera na rijeci Odri na mjestu gdje se spaja s rijekom Opavom prouzročila je poplavu industrijskog dijela grada uključujući kemijsku tvornicu BorsodChem, koksaru OKK Koksovny i druge. Stotine ljudi evakuirane su i iz drugih stambenih četvrti.

Najgore su prošle dvije sjeveroistočne regije koje su zabilježile najviše padalina. Gradovi i sela u planinama Jeseniki, bili su potopljeni i izolirani podivljalim vodama.

S obzirom na to da rastu vodostaji i Morave i Dunava, koji je u Bratislavi premašio 900 cm, i Slovaci se pripremaju za veće akcije evakuacije stanovništva. Vodeni val ide prema Mađarskoj. Mađarski premijer Viktor Orban stavio je stupanj pripravnosti na najveću razinu.

Njemačka se isto priprema za slučaj da nabujale rijeke poplave njene pogranične pokrajine, a situacija u Rumunjskoj je i dalje napeta nakon što je najmanje šestero osoba poginulo u obilnim kišama i ozbiljnim poplavama tijekom vikenda. Pokrajine Galati, Vaslui i Iasi na istoku zemlje su osobito teško pogođeno. Oko 300 ljudi je evakuirano, a otprilike 6.000 seoskih kuća je pogođeno poplavama.

Vrhunac vodenog vala u Hrvatskoj početkom idućeg tjedna

Rastu i vodostaji rijeka u Hrvatskoj. Idućih dana očekuje se dolazak novog vodenog vala i rast vodostaja Mure, Drave i Dunava – oko kojeg se koncentrira obrana od poplava. Vrhunac vodenog vala očekuje se u idućih od 7 do 10 dana. Dunav bi mogao biti iznimno visok i uz njega se koncentrira obrana od poplava.

„Vrh vodnog vala na izlaznom profilu iz Mađarske bi trebao biti u ponedjeljak, 23. 9., znači onda bi vjerojatno dan poslije došao na područje RH. Očekujemo da će vodostaj biti na vodomjeru Batina na razini 700 centimetara“, rekao je Mario Spajić, voditelj centra za obranu od poplava, Hrvatske vode.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković uvjerava da u Hrvatskoj nećemo gledati scene poput onih u gradovima središnje Europe.

“To je na razini prijetnje Dunava iz 2013. godine. Ne više od toga. Znamo što nam je činiti, a od jučer smo pokrenuli aktivnosti na terenu, rekao je Đuroković u radio emisiji “U mreži Prvog”.

Na ulaznom profilu kod Batine vodostaj Dunava trebao bi iznositi 750 cm a linije obrane ćemo diči na više od 775 cm, što je bio vodostaj iz 2013. godine, kaže Đuroković.

“Naša je praksa da sigurnost mora biti nešto veća od prognoze, za slučaj da se neke prognoze ne pokažu vjerodostojnima. Imamo vremena za pripremu. Praktički smo pri završetku vršnih opterećenja na području Murskog Središća i Botova. Vidimo da nećemo imati neke ozbiljnije protoke, one će biti duplo manje nego u kolovozu prošle godine”, rekao je Đuroković.

Građanima su već stigla upozorenja i znaju što trebaju činiti. Prije svega u vikend naselju Zeleni otok kod Batine u Baranji, u nebranjenom području, ljudi svoje stvari moraju dići na viši teren. Ne bi trebali tamo boraviti, svi bi trebali izaći, upozorio je Đuroković.