EU bi mogla biti ovisna o baterijama iz Kine, kao što je bila o ruskoj energiji?

Europska unija bi do 2030. godine mogla postati jednako ovisna o Kini za litij-ionske baterije i gorivne ćelije, kao što je bila ovisna o Rusiji za energiju prije rata u Ukrajini, osim ako ne poduzme snažne mjere, navodi se u dokumentu pripremljenom za čelnike EU. Dokument, u koji je Reuters imao uvid, trebao bi biti temelj rasprava o europskoj ekonomskoj sigurnosti tijekom sastanka čelnika EU 5. listopada.

Zabrinuti rastućom globalnom samouvjerenošću i gospodarskom težinom Kine, čelnici će raspravljati o prijedlozima Europske komisije za smanjenje rizika da Europa bude previše ovisna o Kini i potrebi diverzifikacije prema Africi i Latinskoj Americi. U dokumentu se navodi, piše Reuters, da će zbog povremene prirode obnovljivih izvora energije poput sunca ili vjetra, Europa trebati načine za skladištenje energije kako bi postigla svoj cilj neto nulte emisije ugljičnog dioksida do 2050. godine.

“Ovo će dramatično povećati našu potražnju za litij-ionskim baterijama, gorivnim ćelijama i elektrolizerima, za koju se očekuje da će se u idućim godinama povećati između 10 i 30 puta”, stoji u dokumentu koji je pripremilo španjolsko predsjedanje EU-om.

Iako EU ima jaku poziciju u međufazama i fazama sklapanja proizvodnje elektrolizera, s više od 50 posto globalnog tržišnog udjela, uvelike se oslanja na Kinu za gorive ćelije i litij-ionske baterije ključne za električna vozila.

“Bez provedbe snažnih mjera, europski energetski ekosustav bi do 2030. godine mogao imati ovisnost o Kini drugačije prirode, ali sa sličnom oštrinom, od one koju je imao o Rusiji prije invazije na Ukrajinu”, navodi se u dokumentu, prenosi Reuters.

Prema Europskoj komisiji, 2021. godine, godinu prije ruske invazije na Ukrajinu, EU je preuzela više od 40 posto ukupne potrošnje plina, 27 posto uvoza nafte i 46 posto uvoza ugljena iz Rusije.

Prekid većine kupnje energije iz Rusije izazvao je šok cijena energije u EU-u i porast potrošačke inflacije, prisilivši Europsku središnju banku da naglo podigne kamatne stope u potezu koji je zauzdao gospodarski rast.

Litij-ionske baterije i gorivne ćelije nisu jedino područje ranjivosti EU-a, navodi se u dokumentu španjolskog predsjedništva.

“Sličan scenarij mogao bi se odvijati u digitalno-tehnološkom prostoru”, stoji u dokumentu. “Prognoze sugeriraju da će potražnja za digitalnim uređajima kao što su senzori, dronovi, podatkovni poslužitelji, oprema za pohranu i mreže za prijenos podataka naglo porasti u ovom desetljeću. EU ima relativno jaku poziciju u potonjem, ali pokazuje značajne slabosti u drugim područjima”, navodi se u istom dokumentu.

Do 2030. godine, piše Reuters, ova bi ovisnost o inozemstvu mogla ozbiljno spriječiti povećanje produktivnosti koje je hitno potrebno europskoj industriji i sektoru usluga, te bi mogla spriječiti modernizaciju poljoprivrednih sustava koji su ključni za rješavanje klimatskih promjena.