ESB: Ključne kamatne stope ostale nepromijenjene nakon deset uzastopnih povećanja

Ključne kamatne stope Europske središnje banke (ESB) ostat će nepromijenjene: kamata za glavne operacije refinanciranja iznosi 4,50 posto, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 4,75 posto a na novčani depozit četiri posto, objavila je danas Europska središnja banka (ESB), nakon sjednice Upravnog vijeća.

Očekuje se i dalje da će inflacija predugo ostati pretjerano visoka. Domaći cjenovni pritisci i dalje su snažni, objavljeno je u priopćenju za javnost ESB-a.

Inflacija je, navodi se, znatno pala u rujnu, među ostalim zbog snažnih baznih učinaka, i nastavilo se smanjivanje većine mjera temeljne inflacije. Nastavlja se snažan prijenos prethodnih povećanja kamatnih stopa na temelju odluka Upravnog vijeća na uvjete financiranja, što u sve većoj mjeri smanjuje potražnju te tako pridonosi smanjenju inflacije.

Upravno vijeće odlučno se zalaže za što skoriji povratak inflacije na njegov srednjoročni cilj od dva posto. Na temelju svoje sadašnje procjene smatra da su ključne kamatne stope ESB a na razinama koje će, budu li se dovoljno dugo održale, dati znatan doprinos postizanju tog cilja.

Upravno vijeće budućim će odlukama, navodi se u priopćenju, određivati razine ključnih kamatnih stopa koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno.

Pri određivanju odgovarajuće razine i trajanja pooštravanja, Upravno vijeće nastavit će primjenjivati pristup koji se zasniva na podacima, odnosno odluke Upravnog vijeća o kamatnim stopama ovisit će o njegovoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike, priopćeno je iz ESB-a.

Ekonomski analitičar i redoviti profesor ekonomske grupe predmeta na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, prof. dr.sc Luka Brkić, za Financije.hr kaže da je središnja banka ocijenila da u ovom trenutku nije oportuno ići još sa zaoštravanjem monetarne politike u odnosu na dosadašnje korake.

„To bi se moglo tumačiti da bi daljnji rast kamatnih stopa, odnosno daljnja restriktivna monetarna politika mogla produbiti probleme koji su više nego očiti već sada, a to je problem s recesijom, što implicira niže stope rasta i inflaciju, a temeljna inflacija je još uvijek prilično visoka i postojana. Dodatnim zaoštravanjem monetarne politike rizici od recesije i problemi koji bi se dalje generirali postaju preveliki”, kaže Brkić.

Ističe i da su monetarne politike EU i američke središnje banke trenutno prilično slične te ističe da središnje banke, općenito, teško mogu reagirati i rješavati šokove ponude na tržištima.

„Ako primjerice imate šok potražnje, on se može koristiti preko kamatnih stopa za stabilizaciju rasta inflacije, ali u slučaju šoka ponude središnje banke moraju fino kalibrirati snižavanje između stope inflacije i snižavanja troškova za poduzeća i radnike, veće nezaposlenosti i svega što se može promjenama dalje otvoriti“, kaže Brkić za naš portal.

Ocjenjuje da je ovaj potez trenutno moguće mudriji, i da je prevagnulo i procjenjivanje rizika jer inflacija nije svedena na zacrtanih dva posto, niti će, procjenjuje Brkić, biti ni u 2024. godini.

„Monetarna i fiskalna politika u EU su različite. Imate ekspanzivnu fiskalnu i restriktivnu monetarnu politiku, a u kontekstu EU još brojne asimetričnosti, gdje imamo jednu središnju banku i mnogo fiskalnih tijela koja djeluju po svojim nacionalnim fiskalnim politikama. To je sve teško uskladiti te je možda ovo jedan od glavnih razloga što je ESB zadržao kamatne stope“, pojašnjava za Financije.hr prof.dr.sc. Luka Brkić.