Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) odlučilo je danas da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene: kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosi 4,5 posto, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 4,75 posto, a kamatna stopa na novčani depozit četiri posto.
„Na temelju svoje sadašnje procjene Upravno vijeće smatra da su ključne kamatne stope ESB‑a na razinama koje će, budu li se dovoljno dugo održale, dati znatan doprinos postizanju tog cilja. Upravno vijeće budućim će odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno“, priopćeno je iz ESB-a.
Premda se inflacija u proteklim mjesecima smanjila, vjerojatno će privremeno ponovno porasti u kratkoročnom razdoblju, naglasili su iz ESB-a.
„U najnovijim makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava za europodručje predviđa se da će se inflacija tijekom sljedeće godine postupno smanjivati i da će se cilju Upravnog vijeća od dva posto približiti u 2025. godini“, priopćeno je iz ESB-a.
Stručnjaci Eurosustava predviđaju prosječnu stopu ukupne inflacije od 5,4 posto u 2023. godini, 2,7 posto u 2024. godini, 2,1 posto u 2025. godini i 1,9 posto u 2026. godini, priopćila je ESB.
Premda se temeljna inflacija nastavila smanjivati, domaći cjenovni pritisci i dalje su povećani, u prvom redu zbog snažnog rasta jediničnih troškova rada. Stručnjaci Eurosustava predviđaju prosječnu stopu inflacije bez energije i hrane od pet posto u 2023. godini, 2,7 posto u 2024. godini, 2,3 posto u 2025. i 2,1 posto u 2026. godini.
„Nastavlja se i snažan prijenos prethodnih povećanja kamatnih stopa na gospodarstvo. Pooštreni uvjeti financiranja nepovoljno utječu na potražnju, što pridonosi smanjenju inflacije. Stručnjaci Eurosustava očekuju da će gospodarski rast u kratkoročnom razdoblju ostati slab. Očekuje se da će se gospodarstvo potom oporaviti zbog rasta realnih dohodaka u uvjetima pada inflacije i rasta plaća te zbog sve veće inozemne potražnje. Stručnjaci Eurosustava stoga predviđaju da će se gospodarski rast povećati s prosječnih 0,6 posto u 2023. na 0,8 posto u 2024. i 1,5 posto u 2025. i u 2026. godini“, stoji u priopćenju ESB-a.
Osim toga, Upravno vijeće odlučilo se za sljedeći korak u normalizaciji bilance Eurosustava.
„U prvoj polovici 2024. godine, namjerava i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP). U drugoj polovici godine namjerava mjesečno smanjivati portfelj PEPP‑a za prosječno 7,5 milijardi eura. Upravno vijeće namjerava obustaviti reinvestiranje u sklopu PEPP‑a na kraju 2024. godine“, priopćeno je iz ESB-a.
Ekonomski analitičar i profesor ekonomske grupe predmeta na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, prof. dr. sc. Luka Brkić, za Financije.hr najavio je ovakvu odluku ESB-a.
„Prevladao je narativ da je monetarna politika učinila ono što je trebala i da su njene restriktivne mjere dale rezultate. Inflacija je smanjena, iako je trajna i dugotrajna. Međutim, ono što je specifičnost EU, jeste da su niske kamatne stope, koje smo imali ranije, svojevrsno ljepilo koje drži eurozonu zajedno. Eurozona nema zajedničkog fiskalnog autoriteta da ih drži zajedno, kao što to ima primjerice FED. Niske kamate su te koje su držale eurozonu zajedno. Ostaje pitanje što će se desiti kada kamatne stope ostanu visoke, kao što su sada. To su nove okolnosti za EU, jer svakako ne možemo očekivati da se kamate mijenjaju na niže, do razina koje smo imali prije nekoliko godina, i to su svakako novi izazovi“, ističe Brkić.
Pročitajte još:
Gospodarstvene globalne prognoze za 2024. godinu Brkić ocjenjuje preoptimističnim, baš kao što su one za 2023. bile previše pesimistične.
„I dalje ne možemo isključiti recesiju, a u tim uvjetima kamate se neće dizati, nego zadržavati i spuštati kako biste spriječile opasnosti od recesije. S druge strane, visoke kamatne stope izazivaju strahove za likvidnost, za kredite, za kapital. 2024. nosi nove izazove. Glavni razlog moje zabrinutosti za globalnu dinamiku rasta je povećanje geopolitičke, ali i političke napetosti unutar nacionalnih ekonomija. Nacionalne ekonomije su opterećene unutarnjim gospodarstvenim i političkim problemima. Čini mi se da su kreatori politika usredotočeni na oživljavanje neučinkovitih pokretača rasta mnogo više nego na rješavanje dugoročnih prijetnji za gospodarstvo. To vidimo u svim državama u svijetu, gdje se ne uspijevaju provesti strukturne reforme potrebne za povećanje produktivnosti i potencijala rasta. Čini mi se da se i dalje rješavaju gorući, aktualni problemi a ne ozbiljne reforme, baš kao i u krizi 2007/2008. godine“, ocjenjuje Brkić za Financije.hr.
Jedan odgovor
Odlično