Kamatne stope u SAD na istoj razini, analitičari u Hrvatskoj od ESB-a očekuju isto

https://www.flickr.com/people/92618257@N08
Predsjednik FED-a, Jerome Powell, Foto: Wikimedia Commons/federalreserve

Američke Federalne rezerve (FED) ostavile su kamatne stope nepromijenjene, na razini od 5,25 posto do 5,5 posto, što je i njihova najviša razina u posljednje 22 godine. Predsjednik FED-a, Jerome Powell, rekao je da je povijesno pooštravanje monetarne politike vjerojatno gotovo, jer se inflacija smanjuje brže od očekivanog.

“Vidimo snažan rast koji se čini da se usporava. Vidimo tržište rada koje se vraća u ravnotežu. Vidimo da smanjenje inflacije stvarno napreduje. Ovo su stvari koje smo željeli vidjeti. Proglasiti pobjedu bilo bi preuranjeno. Postoji puno neizvjesnosti i vidjeli smo da se gospodarstvo kreće u iznenađujućim smjerovima, tako da ćemo samo trebati vidjeti daljnji napredak”, rekao je Powell nakon završetka posljednjeg ovogodišnjeg sastanka središnje banke.

Projekcije objavljene nakon sastanka FED-a pokazale su i da nitko od članova odbora za određivanje stopa ne vjeruje da će morati dodatno povisiti stope 2024. godine. Očekuje se smanjenje stopa ispod pet posto sljedeće godine, što je veliki pomak u odnosu na prije nekoliko mjeseci.

Predsjednik FED-a, Jerome Powell je rekao i da, iako pozdravlja znakove da su inflacija i stopa kojom cijene rastu – usporene, banka i dalje prati rizike rasta cijena, ističući da je inflacija ostala iznad stope od dva posto, koju banka želi.

Taj cilj, prema procjenama, mogao bi biti dostignut  2026. godine. FED ne očekuje daljnja poskupljenja, ali ta opcija ne može još biti „povučena sa stola“.

Ekonomski analitičar i profesor ekonomske grupe predmeta na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, prof. dr. sc. Luka Brkić, za Financije.hr kaže da je ova odluka FED-a očekivana, te da se godina 2023. pokazala ipak boljom nego su pesimistične prognoze nagovještavale.

YouTube/ScreenShot
Ekonomski analitičar, Luka Brkić Foto: YouTube/ScreenShot

„Rezultati u 2023. godini su bolji nego se očekivalo. Vodeći svjetski analitičari prognozirali su i proglašavali recesiju. U svakom slučaju, performanse globalnog gospodarstva – američkog, kineskog ali i gospodarstva EU, su bolji nego se očekivalo. Problemi globalne ekonomije svakako nisu riješeni. Ovo što se dešava sada u Americi s kamatnim stopama je takozvano „meko prizemljenje“ i isto se očekuje i za Europu, ali i za Kinu“, kaže Brkić.

Također, od Europske središnje banke (ESB) koja danas odlučuje o kamatnim stopama, Brkić očekuje sličan pristup.

„Očekujem i da će Europska središnja banka nastaviti voditi dosadašnju politiku te ne očekujem povećanje kamatnih stopa ni od ESB-a. Prevladao je narativ da je monetarna politika učinila ono što je trebala i da su njene restriktivne mjere dale rezultate. Inflacija je smanjena, iako je trajna i dugotrajna. Međutim, ono što je specifičnost EU, jeste da su niske kamatne stope, koje smo imali ranije, svojevrsno ljepilo koje drži eurozonu zajedno. Eurozona nema zajedničkog fiskalnog autoriteta da ih drži zajedno, kao što to ima primjerice FED. Niske kamate su te koje su držale eurozonu zajedno. Ostaje pitanje što će se desiti kada kamatne stope ostanu visoke, kao što su sada. To su nove okolnosti za EU, jer svakako ne možemo očekivati da se kamate mijenjaju na niže, do razina koje smo imali prije nekoliko godina, i to su svakako novi izazovi“, ističe Brkić.

Gospodarstvene globalne prognoze za 2024. godinu Brkić ocjenjuje preoptimističnim, baš kao što su one za 2023. bile previše pesimistične. I dalje ne možemo isključiti recesiju, a u tim uvjetima kamate se neće dizati, nego zadržavati i spuštati kako biste spriječile opasnosti od recesije. S druge strane, visoke kamatne stope izazivaju strahove za likvidnost, za kredite, za kapital. 2024. nosi nove izazove.

„Rizici su i dalje značajni. Glavni razlog moje zabrinutosti za globalnu dinamiku rasta je povećanje geopolitičke, ali i političke napetosti unutar nacionalnih ekonomija. Nacionalne ekonomije su opterećene unutarnjim gospodarstvenim i političkim problemima. Čini mi se da su kreatori politika usredotočeni na oživljavanje neučinkovitih pokretača rasta mnogo više nego na rješavanje dugoročnih prijetnji za gospodarstvo. To vidimo u svim državama u svijetu, gdje se ne uspijevaju provesti strukturne reforme potrebne za povećanje produktivnosti i potencijala rasta. Čini mi se da se i dalje rješavaju gorući, aktualni problemi a ne ozbiljne reforme, baš kao i u krizi 2007/2008. godine“, ocjenjuje Brkić za Financije.hr.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari