Čuvalo za Financije.hr: Hrvatske banke se mijenjaju i aktivno prate potrebe gospodarstva i tržišta

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) je razvojna i izvozna banka te izvozno-kreditna agencija Republike Hrvatske čija je osnovna zadaća poticanje razvitka hrvatskog gospodarstva. U 2023. godini ukupna poslova aktivnost koja uključuje kreditiranje, osiguranje izvoza i garantne poslove iznosila je 1,8 milijardi eura što je povećanje u volumenu od 43 posto u odnosu na 2022. godinu.

Što su glavni ciljevi postojanja ove banke, kao državne, razvojne i izvozne banke kao i izazovi za naredne godine, za Financije.hr je otkrio predsjednik Uprave, Hrvoje Čuvalo.

Što je HBOR? Što je njegova glavna uloga u gospodarstvu?

 „Glavna uloga HBOR-a je pružanje podrške gospodarskom razvoju Republike Hrvatske. Važnost postojanja HBOR-a posebice se pokazala tijekom kriza, kako one financijske 2008. tako i tijekom pandemijske krize 2020. godine. Gotovo sve razvijene zemlji u Europi, ali i u svijetu imaju svoje razvojne državne banke koje služe poticanju i promoviranju gospodarskog razvoja te zemlje. Svoj rad HBOR realizira kroz nekoliko aktivnosti od kojih je svakako najdominantnija kreditna aktivnost. Kroz kreditiranje potičemo razvoj i onih dijelova gospodarstva koji najčešće nisu  toliko atraktivni ili zanimljivi komercijalnom sektoru. Za primjer bih spomenuo financiranje infrastrukturnih projekata u ruralnim dijelovima koji nisu komercijalno zanimljivi, jer nema velikog profita, ali njihov značaj za društvo i građane u toj zajednici je velik jer i u tim sredinama trebate i vodovod i pročišćivač i bolnice i vrtiće i škole, bez obzira na komercijalnu dimenziju. Smisao našeg postojanja je da popunjavamo tržišne nedostatke tamo gdje privatni komercijalni sektor u dovoljnoj mjeri ne može djelovati, a život mora ići dalje. U tom se najviše krije snaga nacionalnih banaka, ne samo kod nas nego i u svijetu. Osim poticanja ujednačenog regionalnog razvoja imamo i  posebne linije namijenjene posebnim ciljnim skupinama kao što su mladi poduzetnici ili početnici, zatim imamo i posebnu kreditnu liniju za žene poduzetnice, što nas sve definitivno izdvaja od komercijalnog bankarskog sektora“

Uz razvojnu komponentnu, HBOR ima i izvoznu komponentnu.

„Izvoz je za svaku državu bitan, pa tako i za Hrvatsku. Mi osiguravamo naplatu potraživanja naših izvoznika u inozemstvu. Dakle neka tvrtka iz Hrvatske, koja izvozi u inozemstvo koristi HBOR-ovu policu osiguranja za slučaju da taj inozemni kupac u bilo kom smislu ne izvrši svoju obvezu plaćanja. U toj situaciji mi preuzimamo tu obvezu i plaćamo našoj tvrtki. Ona je u tom smislu sigurna. Ove poslove provodimo već 25 godina. Danas pokrivamo i tržišta kao što su Bjelorusija, Ukrajina, Irak, Sjeverna Afrika. Naše tvrtke nas možda manje koriste za tržišta gdje imaju „uhodane“ kupce i gdje pravna država i njeni instrumenti dobro funkcioniraju pa postoje i drugi načini jamstava. Kao izvozna banka izvoznicima možemo odobriti i kompletno kreditno financiranje izvoznog posla, dakle od pripreme proizvodnje za izvoz do same naplate izvoznog posla. Naposljetku možemo i posebnim jamstvom osigurati i izvozni kredit što našem izvozniku znači da svoju poslovnu imovinu ne mora davati pod hipoteku“

Hrvatska banka za obnovu i razvitak uspješno je završila i proces dobivanja akreditacije Europske komisije i time dobila ovlasti za izravno upravljanje sredstvima Europske unije. Što to znači?

„Mi smo sada ravnopravan partner za dijalog s Europskom komisijom. To znači da nam više ne treba posrednik za kreiranje kreditnih linija ili drugih oblika financijskih instrumenata već smo mi ti koji direktno komuniciramo s EK-om o tome što je potrebno našem gospodarstvu. Ovu akreditaciju ima tek nekoliko razvojnih banaka u EU, a sam proces procjene trajao je nekoliko godina jer smo  prije formalne procjene proveli i probnu procjenu. Ovo se pokazalo kao odlična odluka HBOR-a jer kad smo počeli s procesom, prije četiri godine, stvari su bile drugačije, a u međuvremenu je došlo do značajnijih promjena koje su sada u fokusu EU. Naime, posljednjih godina EU se intenzivno opredijelila za poticanje projekata u digitalnom i zelenom ili korištenju nekih inovativnih modernih tehnologija, a način kako to realizirati leži upravo u platformama kao što su nacionalne razvojne banke. EK-a smišlja posebne financijske instrumente za poticanje takve vrste projekata, a onda implementaciju u nacionalna gospodarstva provode najčešće nacionalne razvojne banke. Mi od njih preuzimamo financijske instrumente, a to su posebne financijske sheme koje su ili veoma široko postavljene ili izuzetno administrativne te nacionalna razvojna banka pregovara s njima oko načina kako će se  isto implementirati u nacionalno gospodarstvo jer nije isto nešto implementirati u hrvatsko ili njemačko i bugarsko gospodarstvo. Nemoguće je samo kopirati neku odluku. HBOR sada može direktno pregovarati i prilagođavati financijske instrumente potrebama hrvatskog gospodarstva“.

Prošla godina pokazala je rast kredita koje je plasirao HBOR. Tko su najčešći korisnici kredita?

„U 2023. godini, HBOR je odobrio 2.854 kredita u ukupnom iznosu od milijardu i 123 milijuna eura, što je povećanje u odnosu na 2022. godinu u volumenu za 31 posto, po broju 22 posto. Najzastupljeniji korisnici bili su privatni poslovni subjekti i to mali i srednji poduzetnici, kojima je odobren 2.671 kredit, što predstavlja 94 posto ukupno odobrenih kredita, u iznosu od preko 850 milijuna eura. Rastući trend investicijskih aktivnosti u Hrvatskoj potvrđuje i struktura odobrenih kredita u kojoj je udio investicijskih kredita dosegnuo razinu od 65 posto, za razliku od 2022. kada je iznosio 46 posto i skoro je na razini onog iz 2019. godine, kada je iznosio oko 75 posto. Udio kredita s fiksnom kamatnom stopom u ukupnom broju odobrenih kredita iznosio je 99 posto, a u volumenu 87 posto“.

Pomogli ste i osnivanje fondova rizičnog kapitala. Kakvo je sad stanje na tržištu?

„Kad su analize tržišta pokazale da nedostaju fondovi rizičnog kapitala za praćenje tvrtki u razvoju koje bankama nisu interesantne jer su tek u svojim počecima, pomogli smo u osnivanju fondova, a sve u cilju razvoja tržišta vlasničkog kapitala u Republici Hrvatskoj. U zadnjih pet godina, osnovano je pet fondova rizičnog kapitala. U njih smo uložili oko 50 milijuna eura kapitala, a danas su ti fondovi vrijedni oko 300 milijuna eura i taj novac je živ novac i na raspolaganju poduzetnicima. I on svakako u toj mjeri ne bi došao u Hrvatsku da na ovaj način nismo intervenirali. Sama činjenica da je jedan od ulagatelja u fond HBOR važna je za tijek daljnjih ulaganja i privlačenja privatnih ulagatelja, te na taj način potičemo razvoj tog tržišta.“

Banke se smatraju najtradicionalnijim financijskim institucijama, no i one se mijenjaju. Što su nas krize naučile?

„Banke su oduvijek tradicionalne financijske institucije, ali sad su sve manje tradicionalne, a sve više su izložene potrebom za prilagodbom. Veliki trend danas je usklađivanje s ESG standardima i to se mora implementirati jer neće se moći pristupiti novcima iz EU ili nekim drugim fondovima. Da bi se to implementiralo vi morate promijeniti banku i to u njenim najbitnijim dijelovima, od sektora rizika do sektora podrške. Pandemija Covida-19 nam je pokazala da se ipak i najtradicionalniji sustavi mogu promijeniti te su i banke u tren oka prešle na online poslovanje i uvele potpuno drugačije pristupe. Mi smo, kao HBOR u tom periodu, radeći od doma, pripremili posebne kreditne i jamstvene sheme i to u izuzetno kratkom roku, od tek nekoliko tjedana. Vjerujem da smo ih radili u normalnim uvjetima, bi nam trebalo i godina dana. Oko 70 posto svih kredita odobrenih za pomoć za likvidnost u tom periodu je osigurao HBOR bilo kroz kreditne ili jamstvene linije. Nacionalne razvojne banke su se u kriznim vremenima pokazale kao značajan sustav zaštite. Naša je obveza da naučimo što je potrebno u ESG standardima, ali i da naučimo gospodarstvenike što im je činiti vezano za održive projekte. Mi smo toga svjesni i svjesni smo da moramo u tom smislu promijeniti, odnosno prilagoditi cijeli sustav od inženjera do nadzora, ali isto i da moramo biti sposobni da našim gospodarstvenicima pojasnimo što im je potrebno u tom procesu“ .

Što nas čeka u narednim godinama? Što je potrebno našem gospodarstvu?

„Hrvatsko gospodarstvo se, nakon pandemije, vraća sektoru investiranja ali u narednim ga godinama, s bankarskim sektorom, čeka prilagodba ka zelenim, održivim investicijama kao i pametnim, modernim tehnologijama. Posljednja energetska kriza je pokazala koliko smo mi ovisni o tradicionalnim energetskim izvorima koji su od nas daleko par tisuća kilometara, i to do te mjere da je u jednom trenutku izgledalo neizvjesno hoćemo li uopće moći doći do njih. Zato mislim da trebamo potaknuti stvaranje svojih izvora energije odnosno trebamo poticati obnovljive izvore energije ili proizvodnju nekih energetski učinkovitih materijala. Primjerice, ako imamo tvornicu, zašto bi ta tvornica morala koristiti, za toplinsku ili električnu energiju klasične, tradicionalne izvore i biti ovisna o vanjskim utjecajima. Trebamo potaknuti tehnologije koja će omogućiti da ta tvornica koristi što manje takve tradicionalne izvore energije, te da se okrene zelenim rješenjima. Zato mislim da je poticanje dijelova gospodarstva koji se bave obnovljivim izvorima energije ili proizvodnje koja bi trebala poduzetništvu omogućiti neke energetske uštede naša srednjoročna budućnost.

Također, naše gospodarstvo treba inovativne moderne tehnologije koje mogu zamijeniti prerizične poslove za ljude ili nadomjestiti radnu snagu, gdje je potrebno. Nije ideja da robot mijenja čovjeka, ali postoje situacije kada je u određenim sferama gospodarstva potrebnije ili sigurnije da robot odradi određeni dio posla. Digitalizacija je naša neminovnost i budućnost. Potrebno nam je istraživanje, razvoj i primjena ovih tehnologija. Sad je na nacionalnim razvojnim bankama, po meni, da potiču financiranje takvih stvari, da se ne libimo uložiti u neki tehnički inkubator koji će moći proizvesti takva digitalna rješenja. Ja vidim fokus na tim tehnologijama u narednih par godina, s ulaganjima i poticajima u zelene energetske projekte“.