Birokracija i sivo tržište najveći su problemi hrvatskog vinarstva

enologija, foto PR

“U sektoru vinarstva zadnjih godina vidimo velik broj investicija u vinarije i opremu, no ono na čemu treba više raditi je smanjivanje nepotrebnog administriranja, posebice kada je u pitanju vinska omotnica, suzbijanje sivog tržišta i snažnija promocija koja bi bila usmjerena na plasman vina u inozemstvu, s jedne strane, a s druge u enogastronomiju kao dio ukupne turističke ponude”, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević u razgovoru za Hinu.

Iz godine u godinu raste izvoz vina više cjenovne kategorije, pri čemu, ističu iz HGK, hrvatska vina u izvozu postižu dva i pol puta više cijene nego u uvozu.

Državni zavod za statistiku objavio je pak kako je lani izvoz vina iznosio 19,3 milijuna eura, a uvoz 45,65 milijuna eura.

HGK se zalaže i za stvaranje krovne nacionalne marketinške organizacije koja bi pod zajedničkim brendom “Vina Croatia Vina Mosaica” promovirala putem sajmova i promotivnih aktivnosti autentičnost i kvalitetu hrvatskih vina na ciljanim inozemnim tržištima.

Jedan od takvih sajmova prije nekoliko je tjedana održan u prostorijama zagrebačkog tunela Grič, gdje su svoje proizvode predstavljali vinari iz u četiri hrvatske vinske regije (Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Središnja Bregovita Hrvatska, Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija), kao i iz Hercegovine.

Najuspješnije kompanije u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa u 2022. godini
Naziv kompanijeUkupna dobit u EURUkupni prihodi u EUR
VINOPLOD-VINARIJA d.o.o.649.500,436.003.121,11
GALIĆ d.o.o.445.874,314.045.914,66
ZLATAN OTOK d.o.o.201.457,033.242.386,09
KRAUTHAKER d.o.o.95.617,093.182.153,03
KOZLOVIĆ d. o. o.159.660,762.547.248,92
Long Play Spirit   d.o.o.129.060,062.098.968,08
JOSIĆ OBITELJSKI PODRUM 277.695,272.033.588,96
MATUŠKO-VINA d.o.o.189.213,751.893.793,09
DINGAČ – SKARAMUČA d.o.o.92.993,701.857.601,04
KABOLA d. o. o.708.873,711.706.257,08
POŠIP PZ94.475,411.634.315,75
POLJOPRIVREDNI   I TRGOVAČKI OBRT “PRODAN”, VL. ADRIJANO PRODAN, VIŠNJAN, KORLEVIĆI   3148.185,941.628.435,07
PZ TRS121.120,051.487.940,41
ATC d. o. o.217.167,961.270.074,06
STARI PODRUM d.o.o.89.706,681.269.064,17
“KEZELE-VINO”65.360,14979.518,88
CompanyWall Financijski Asistent *svi podaci su za 2022. godinu, u eurima

Tom prilikom za Financije.hr istaknuli su kako od države ne traže pomoć, već samo razumijevanje i manje birokratskih prepreka kada se radi o njihovim razvojnim projektima.

Država im ipak pruža podršku pa je ministrica poljoprivrede Marija Vučković nedavno kazala da je u zadnjih osam godina na razini cijele Hrvatske u sektor vinarstva uloženo više od 80 milijuna eura.

Stopa korištenja Vinske omotnice, precizirala je Vučković, podignuta je s prosječno 27 posto u razdoblju od 2014. do 2019. na sto posto u posljednje tri godine, a najvažnija zadaća u razdoblju koje slijedi je sadnja novih vinograda i aktiviranje zapuštenih parcela.

S druge strane, vinari kao sve veći problem ističu krivotvorena vina. Zbog sumnje u krivotvorenje domaćih vina, organizacija domaćih vinara Graševina Croatica dala je sedam primjeraka jeftinih vina na analizu, a rezultati su pokazali kako ih je čak šest bilo krivotvoreno.

Ovogodišnju proizvodnju mogao bi ugroziti jak mraz

U Hrvatskoj se godišnje proizvodi oko 75 milijuna litara vina, a proizvodnja se odvija na 18.000 hektara.

Tu brojku za ovu bi godinu mogao ugroziti jak mraz koji je početkom prošloga tjedna pogodio unutrašnjost zemlje, stvorivši veliku štetu na vinogradima. Stradali su vinogradi u nižim predjelima Moslavine i Plešivice te u nekim dijelovima Hrvatskog zagorja.

Među onima koji bilježe najveću štetu su oni Vinarije Miklaužić iz Popovače, gdje je stradala vinova loza autohtone sorte škrlet, koja se prostire na 11 hektara, a na ostalih šest su muškat, crni merlot i crni pinot.

Inače, proizvodnjom vina od grožđa bavi se 447 tvrtki koje su, prema podacima bonitetne kuće Company Wall, u 2022. godini ostvarile 106.8 milijuna eura prihoda.

U odnosu na godinu dana ranije, riječ je o rastu od preko 15 milijuna eura, dok su 2020. prihodi hrvatskih proizvođača vina iznosili 66.3 milijuna eura.

Također, podaci Company Walla otkrivaju i da je u tom sektoru najveću dobit 2022. godine imala Kabola d.o.o. iz Momjana u Istri. Oni su tada zabilježili 708.873 eura dobiti te 1,7 milijuna eura prihoda, a čak i veće prihode od 4,04 milijuna eura imala je tvrtka Galić d.o.o. iz Kutjeva.

12 Odgovora

  1. Naša vina(originalna i autohtona- ne krivotvorena kojih nažalost možemo naći more na tržištu jer nije dovoljno zaštićeno od takvih malverzacija) su vrhunske kvalitete svjetskih razmjera! Našim vrhunskim vinarima i onima na putu da to postanu poručujem i savjetujem- dajte svojem vinu novi okus konkurentnosti i najbrži put do tržišta osnivanjem i registracijom seoskog turizma koji je u sektoru turizma globalno sve veći trend! Gosti/turisti će uživati sudjelovati u kompletnom procesu proizvodnje, od brige za nasade loze, berbe, procesa prerade pa do uživanja u finalnim proizvodim, a dobar okus vina ostat će u ustima i srcu zauvijek <3

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari