Američke tehnološke kompanije snažno su povećale zaduživanje na europskom tržištu, a obveznice denominirane u eurima sve češće postaju dio financiranja golemih ulaganja u podatkovne centre, računalnu infrastrukturu i umjetnu inteligenciju.
Amazon, Alphabet i ostali veliki hyperscaleri već su izdali oko 40 milijardi eura takvog duga, dok njihov udio u novim izdanjima nefinancijskih korporativnih obveznica u Europi raste prema deset posto.
Za sektor koji je desetljećima imao dovoljno snažne novčane tokove da velike investicije uglavnom financira iz vlastitih sredstava, to je važna promjena.
Razmjeri ulaganja u umjetnu inteligenciju danas su toliko veliki da čak i kompanije s desecima milijardi dolara godišnje dobiti sve češće koriste tržište duga kao sastavni dio financiranja budućeg rasta.
Europa je postala ozbiljan izvor financiranja Big Techa
Alphabet je kroz europska izdanja prikupio milijarde eura, dok je Amazon ove godine izašao na tržište s izdanjem vrijednim 14,5 milijardi eura, jednim od najvećih korporativnih izdanja denominiranih u eurima.
Američke tehnološke kompanije tako su se u kratkom razdoblju iz relativno marginalnih izdavatelja pretvorile u jednog od važnijih izvora nove ponude korporativnog duga u Europi.
Takav razvoj nije teško objasniti. Zaduživanje u eurima širi bazu investitora, smanjuje ovisnost o američkom tržištu i u određenim razdobljima može biti jeftinije od izdavanja istog duga u dolarima.
Dio budućih troškova podatkovnih centara, energetike i poslovanja ionako nastaje u Europi, pa financiranje u istoj valuti dodatno smanjuje valutni rizik i olakšava upravljanje obvezama.
Za europsko tržište taj je proces istodobno potvrda njegove dubine i upozorenje na promjenu odnosa snaga. Snažna potražnja za dugom Amazona, Alphabeta i Microsofta pokazuje da europski institucionalni investitori mogu apsorbirati vrlo velika izdanja, dok tržište dobiva kvalitetne obveznice kompanija s visokim kreditnim rejtingom i veću zastupljenost tehnološkog sektora, u kojem Europa tradicionalno bitno zaostaje za SAD-om.
Prvi znak istiskivanja vidi se u kalendaru izdanja
Ta prednost, međutim, postaje osjetljivija kada veličina američkih izdanja počne utjecati na odluke domaćih kompanija. ESB je upozorila da pojedini europski izdavatelji već prilagođavaju vrijeme izlaska na tržište kako ne bi nudili vlastite obveznice istoga dana kada investitore traže Amazon, Alphabet ili drugi veliki američki izdavatelji.
Takvo ponašanje pokazuje kako crowding-out zapravo počinje. Istiskivanje se ne mora odmah vidjeti kroz nagli rast kamatnih stopa ili zatvaranje tržišta za slabije izdavatelje. Češće se najprije pojavljuje kroz promjene u kalendaru izdanja, zatim kroz nešto slabiju potražnju, a tek potom kroz veću premiju koju pojedine kompanije moraju ponuditi investitorima.
Kada mirovinski fond, osiguravatelj ili veliki upravitelj imovinom u istom tjednu dobije mogućnost kupnje više milijardi eura duga kompanije s vrlo visokim rejtingom, slabije pozicionirani izdavatelji ulaze u izravnu konkurenciju za isti kapital.
U takvim okolnostima dio njih može odlučiti pričekati povoljniji trenutak, dok će drugi morati ponuditi nešto viši prinos kako bi privukli dovoljno interesa.
Ako Big Tech nastavi povećavati zaduživanje sadašnjim tempom, taj bi učinak mogao postati važniji upravo zato što se investicijski ciklus povezan s umjetnom inteligencijom tek zahuktava.
AI više nije samo tehnološka utrka
Procjene ulaganja u infrastrukturu potrebnu za razvoj umjetne inteligencije do kraja desetljeća mjere se u bilijunima dolara, a najveći hyperscaleri mogli bi u nekoliko godina potrošiti više od bilijun dolara na podatkovne centre, čipove, energetsku infrastrukturu i mreže.
Takvi iznosi postupno mijenjaju poslovni profil vodećih tehnoloških kompanija. Microsoft, Alphabet, Amazon i Meta više nisu samo proizvođači softvera i digitalnih usluga s relativno malim potrebama za fizičkim kapitalom.
Sve više nalikuju velikim infrastrukturnim sustavima koji moraju kontinuirano graditi objekte, osiguravati pristup električnoj energiji, rezervirati računalne kapacitete i unaprijed ugovarati projekte vrijedne desetke milijardi dolara.
Pročitajte još:
Posljedica takvog modela nije samo veća kapitalna potrošnja nego i trajno veća potreba za vanjskim financiranjem.
Američko tržište obveznica ostat će njihovo glavno mjesto zaduživanja, ali kako potrebe rastu, sasvim je logično da se dio tog financiranja prelijeva na Europu, osobito ako europski investitori nude dovoljno duboku i stabilnu bazu kapitala.
