Bez sezonaca nema sezone: Traže se domaći, strani, studenti…

U Hrvatskoj nedostaje sezonskih radnika, pa poslodavci s potragom počinju sve ranije. Posljednjih godina već u siječnju i veljači.

Najveći broj sezonskih radnika zapošljava se u turizmu, i to na poslovima vezanim za smještaj te pripremu i usluživanje hrane, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima te umjetnost, sportu i rekreaciju.

Uz pomoć Hrvatskog zavoda za zapošljavanje lani je posao pronašlo 13.528 radnika, uglavnom konobara, kuharica, čistačica, sobarica, recepcionara, pomoćnih kuhara, kuhinjskih radnika, pomoćnih konobara, turističkih animatora, barmena. Najviše, njih 3.440, zaposleno je bilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Tom broju sezonaca, zaposlenih preko HZZ-a, treba pridodati i strane radnike. Od 170.723 dozvola izdanih u 2025. godini stranim radnicima, 20.083 odnosilo se na sezonce.

U sezoni 2026. očekuje se da će biti angažirano i do 5.000 više sezonskih radnika. Iako računica pokazuje da strani radnik u konačnici često košta poslodavca više nego domaći, takav način zapošljavanja postao je nužnost kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja u ljetnim mjesecima. Jer, još se sjećamo zatvorenih vrata restorana u ljetnim mjesecima zbog nedostatka radnika.

Poslodavcima je olakšano zapošljavanje, jer izmjenama i dopunama Zakona o strancima od ove godine predviđa se izdavanje dozvola za rad sezoncima na tri godine, a ne kao dosad samo za jednu sezonu.

“Najveća potražnja i ove godine zabilježena je za kuharima i pomoćnim kuharima, konobarima, prodavačima, sobarima i sobaricama, čistačima i čistačicama te recepcionarima. Upravo su te pozicije izazvale i najveći interes kandidata”, ističe Alen Mrvac, specijalist za odnose s javnošću u Alma Career Croatia/Moj posao u razgovoru za Financije.hr, te pojašnjava da to jasno pokazuje da je riječ o poslovima bez kojih je kvalitetna turistička sezona praktički nezamisliva.

“Osim domaćih radnika, velik dio prijava stigao je i iz regije, ponajviše iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, ali i iz Njemačke. Drugim riječima, i ove će sezone teret turističke potražnje nositi kombinacija domaće radne snage i radnika iz susjednih zemalja, uz neizostavan udio stranih radnika, koji su posljednjih godina postali sastavni dio sezonskog zapošljavanja”, pojašnjava Mrvac, s najveće hrvatske platforme za posredovanje u zapošljavanju.

Vjeruje da će izmjene Zakona o strancima mogle imati pozitivan učinak i na poslodavce i na radnike: produženje važenja dozvola za sezonski rad s dosadašnjih godinu dana na tri godine predstavlja administrativno rasterećenje i veću fleksibilnost. Poslodavcima takvo rasterećenje u praksi znači lakše i brže planiranje sezone, dodaje. Smatra da su dosadašnja tromost sustava i velik broj zahtjeva stvarali pritisak upravo u trenucima kada je radna snaga najpotrebnija.

Uz domaće i strane radnike, ne treba zaboraviti ni učenike i studente, kojima je sezonski rad sastavni dio karijere.

“Prema istraživanju Alma Career Croatia, čak 73 posto ljudi u Hrvatskoj barem je jednom radilo sezonski posao. 30 posto ispitanika sezonski je radilo tijekom srednjoškolskih ili studentskih dana, dok ih je 26 posto sezonski radilo u razdobljima između stalnih zaposlenja”, otkriva na Mrvac.

Zanimljivo je i to da je istraživanje pokazalo da je 30 posto ljudi prihvatilo sezonski posao u nadi da će im se otvoriti prilika za stalno zaposlenje, a trećina ispitanika, njih 32 posto, ističe kako im ovakav oblik rada u potpunosti odgovara.

Trenutačno je na HZZ-ovoj burzi rada otvoreno 3.679 radnih mjesta koji se odnose na sezonske poslove, ne samo u turizmu, već i u trgovini. Procjena je kako će ove godine poslodavci trebati čak 65.000 sezonskih radnika.