Arhitektica o novom zakonu o upravljanju zgradama: Unijet će zbrku i nedorečen je

Vlada Republike Hrvatske usvojila je, na prvoj sjednici nakon ljetne pauze, Nacrt prijedloga zakona o upravljanju i održavanju zgrada, koji je upućen Saboru, na prvo čitanje.

Ovo je, prema riječima predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, reformski zakon koji se na ovakav način prvi put uvodi u hrvatsko zakonodavstvo.

Zakon je i osnova Nacionalne strategije stambene politike koja će, prema najavi premijera, uskoro ići u javno savjetovanje, a fokusirat će se na priuštivo stanovanje mladih.

„Ovo je potpuno novi reformi zakon, nikad ga nismo imali, zgrade će postati pravna osoba, imat će svoj OIB, a bit će im omogućeno i brže rješavanje sudske registracije. Sve to će omogućiti i ugradnju liftova, energetsku obnovu fasada, održavanje zgrada, uvesti pojam suvlasnika, olakšati prijavu za sredstva iz EU fondova i čitav niz drugih ulaganja“, rekao je premijer Plenković.

Ovaj zakon će po prvi put regulirati i kratkoročni najam stanova u stambenim zgradama kao i najam stanova za radnike. Uvodi se obveza posjedovanja 80 posto suglasnosti stanara zgrade ukoliko se stan izdaje za kratkoročni najam, uključivši i suglasnosti neposrednih susjeda.

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine RH, Branko Bačić, rekao je da se zgradama u smislu ovog Zakona, smatra zgrada s minimalno četiri stana ili poslovna prostora. Dosadašnja je regulativa bila prenormirana, istakao je ministar Bačić, i definirana samo Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te su po prvi puta definirani odnosi u zgradama s više stambenih jedinica.

„Posebno su se definirala pitanja uloge upravitelja zgrade i predstavnika suvlasnika te precizno, što do sada nije bio slučaj, definirali zajedničke dijelove zgrada kojima upravljaju suvlasnici. Prvi put se uvodi i da zajednica suvlasnika ima pravnu osobnost, svoj OIB, i osnovat će se za svaku zgradu ili funkcionalnu cjelinu u skladu sa zakonom i bit će upisana u registar koji će voditi Državna geodetska uprava“, rekao je ministar Bačić.

Ono što se u proteklih 30 godina osjetilo kao nedostatak jeste potrebna većina suvlasnika za odlučivanje o određenim aktivnostima u stambenoj zgradi, na radovima te upravljanju i održavanju zgrade.

„Sada smo tu potrebnu većinu smanjili kada su u pitanju hitni popravci, nužni popravci, imenovanje upravitelja, predstavnika suvlasnika i investicijsko održavanje. Bitna novost je i što će od sada zgrade koje imaju tri kata ili više, po posebnom programu moći će se ugrađivati liftovi i u tome će participirati suvlasnici ali će i država participirati s 33 posto sredstava od vrijednosti za ugrađivanje lifta. Otvorit će se i poseban program uređenja fasada koji će, kroz poseban program Vlada RH također sufinancirati s 33 posto učešća“, pojasnio je ministar.

Uvode se i kazne ako suvlasnici samovoljno nadograđuju stambene zgrade, zatvaranje balkona, mijenjanju fasade. No, ograničava se i prenamjene stambenih prostora u turističke apartmane i druge oblike iznajmljivanja, te će s novim zakonom za kratkoročni najam vlastite nekretnine, vlasnicima trebati i   suglasnost 80 posto suvlasnika zgrade.

„To radimo zbog činjenice da u Hrvatskoj prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske elektroprivrede, 40 posto stambenog fonda u Hrvatskoj ne služi stanovanju, nego se koriste u druge svrhe i to doprinosi činjenici da stanovi, umjesto da budu na tržištu i da se tako poveća ponuda i dostupnost mladim obiteljima, u njima se obavlja određena djelatnost. To dovodi do povećanja cijena i četvornog metra prostora i najamnine i time smo svjedoci da je u Hrvatskoj sve manje mogućnosti priuštivog stanovanja za posebno mlade sugrađane. Cilj nam je da tih 40 posto ili  908 tisuća stanova, koliko ih nije u funkciji stanovanja, vratimo prvotnoj i izvornoj namjeni,,, rekao je ministar Bačić.

No, struka ima svoje zamjerke. Iako je zakon tek upućen u Sabor na prvo čitanje, Sanja Pamuković, arhitektica, projektantica i komentatorica na stranici Zgradonačelnik.hr, gdje su po člancima i objavljene sve stručne primjedbe, istakla je za Financije.hr da bi ovaj zakon itekako mogao unijeti zbrku, kad krene njegova primjena.

„Plašim se da ima puno nedorečenosti u zakonu, jer cijenim da je dosta toga rečeno i definirano u Zakonu o gradnji, Zakonu o požaru, Zakonu o vlasništvu. Zakon o gradnji je krovni i suštinski.. Također, ovaj novi zakon ne dodiruje se ni odredbi zakona o požaru, koji je isto bitan. Za struku najbitniji je Zakon o gradnji jer mi gradimo već stoljećima i imamo tradiciju i zgrade koje i dalje traju. Mislim da će novi zakon unijeti probleme. Naravno da je održavanje zgrada jako bitno, ali niti ja, dok nisam bila uključena u pregledavanje samih zgrada nakon potresa, nisam bila svjesna koliko su važne odredbe zakona o gradnji i koliko je važno da svi zakoni budu u suglasju“, istakla je Pamuković.

Vlada RH je usvojila i prijedlog zakona o upravljanju i održavanju zgrada, izmjene i dopune Zakona o komunalnom gospodarstvu te prijedlog dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, s obzirom da, kako je pojasnio Bačić, usprkos angažmanu Državnog inspektorata, još uvijek je na području Hrvatske u velikom obujmu prisutna bespravna, “divlja” gradnja.

S obzirom na broj inspektora, kojih nema više od 70 u Hrvatskoj, nemoguće je kvalitetno pokriti područje u smislu da građevinski inspektori brzo interveniraju u samom začetku nelegalne gradnje. Stoga je prijedlog da se u sprječavanje i zaustavljanje nelegalne gradnje uključi i 882 komunalna redara koji su zaposleni u tijelima jedinica lokalne samouprave.

Dale bi im se određene ovlasti da odmah interveniraju i zaustave gradnju, naplate zakonom propisanu kaznu te o svemu obavijeste Inspektorat, koji će reagirati sukladno propisima, naveo je Bačić.

Slijedi rebalans proračuna, suklađivanje mirovina i novi paket mjera

Najavljen je i rebalans Državnog proračuna, kao redovna aktivnost te porezna reforma kao i usklađenje mirovina iznad sedam posto, te promjena formule izračuna mirovina putem zakonskih izmjena sa 70:30 na 85:15.

Najavljen je i novi paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena. Premijer Plenković je najavio da su dosadašnje mjere na snazi već oko dvije i pol godine te će novim paketom biti kalibrirane i prilagođene novonastalim okolnostima u gospodarstvu i tržištu.

„Globalna tendencija Europske unije je da se ti paketi mjera smanjuju pa će novi paket mjera ići u tom pravcu ali će i dalje voditi računa o najugroženijim i najranjivijim kategorijama“, istakao je Plenković, naglasivši da će se o novom paketu mjera biti provedene konzultacije sa socijalnim partnerima.