Analiza HUB: Gospodarski rast bi trebao premašiti očekivanja, očekuje se daljnje smanjenje kamatnih stopa

Realni BDP u prvom tromjesečju rastao je po stopi od 3,9 posto a ovogodišnji gospodarski rast trebao bi premašiti ranija očekivanja, istakli su ekonomisti Hrvatske udruge banaka (HUB) u analizi „Izgledi“. Sukladno tome, najnovije su prognoze revidirane prema gore. Europska komisija je u proljetnim prognozama podigla očekivanu stopu rasta za Hrvatsku na 3,3 posto, a prosjek HUB-ovih glavnih ekonomista hrvatskih banaka podudara se sa stavom ekonomista Europske komisije.

„Ekonomisti očekuju gospodarski rast pogonjen osobnom potrošnjom čiji očekivani rast od 4,5 posto za 2024. godinu, pripada intervalu koji je s donje strane omeđen s 3,9 posto, koliko očekuje najmanji optimist, a s gornje s 5,1 posto, koliko očekuje najveći optimist. Zatim slijedi doprinos investicija, čija očekivana stopa rasta iznosi 3,8 posto, uz veći raspon između najvećeg i najmanjeg pesimiste. Spomena je vrijedna i očekivana stopa rasta ukupnog izvoza od 2,7 posto“, navodi se u priopćenju.

Uz smirivanje inflacije oko 3,2 posto i dvoznamenkasti rast prosječne nominalne plaće neizbježan je snažan doprinos osobne potrošnje rastu.

No, navode i da je dio rasta plaća povezan je s povećanim državnim izdacima i deficitom.

„Ekonomisti u prosjeku očekuju saldo sektora opće države oko -2,5 posto BDP-a, što je lošije od vladinih očekivanja (-1,9 posto) i povezano je sa zadržavanjem omjera bruto javnog duga na razini iznad 61 posto BDP-a. Usporavanje u 2025. ne bi trebalo biti osjetno“, navodi se iz HUB-a.

Prognoza od 2,8 posto za iduću godinu također prati prognoze Europske komisije. Doprinos izvoza, čiji se rast očekuje po stopi od 3,6 posto, preuzet će primat u odnosu na sporiji rast osobne potrošnje po stopi oko tri posto, uz nastavak sličnog doprinosa investicija kao i u ovoj godini.

„Prognozira se i daljnji pad stope nezaposlenosti s 5,7 posto ove na 5,4 posto iduće godine, daljnje smirivanje inflacije (oko 2,6 posto), osjetno sporiji rast plaća nego ove godine (5,6 posto), ali i isto tako osjetno manji deficit proračuna (0,8 posto BDP-a), što bi trebalo dovesti omjer javnog duga ispod praga od 60 posto“, navedeno je u priopćenju.

Prinos na desetogodišnju državnu obveznicu održat će se oko 3,2 do 3,3 posto u ovoj i idućoj godini.

Pritisak na smanjenje kamatnih stopa koji se počeo osjećati nakon što je Europska središnja banka u lipnju spustila temeljnu kamatnu stopu na prekonoćne depozite s četiri na 3,75 posto reflektira se isključivo kroz kraće rokove dospijeća, čija prognoza iznosi 3,3 posto na kraju ove i 2,7 posto na kraju iduće godine, što znači normaliziranje.

Ekonomisti očekuju u ovoj godini još dva spuštanja u koracima od po 25 baznih bodova, što bi temeljnu kamatnu stopu svelo na 3,25 posto na kraju godine.

„Očekivanja inflacije u europodručju blago se razlikuju: dva ekonomista očekuju dostizanje inflacijskog cilja od dva posto prema kraju ove godine, a dvoje ipak vide određenu rigidnost inflacijskog procesa što bi moglo dovesti pod znak pitanja spomenuti vremenski horizont smirivanja inflacije. Vjerojatno je s tom činjenicom povezana mala razlika u gledanju na nastavak procesa smanjenja kamatnih stopa. Dva ekonomista očekuju tri koraka prema dolje u idućoj godini, što znači da bi očekivana kamatna stopa na prekonoćne depozite ESB-a na kraju 2025. iznosila 2,50 posto, dok dvoje očekuju smanjenje za cijeli postotni bod, što bi kamatnu stopu na prekonoćne depozite trebalo svesti na razinu od 2,25 posto do kraja 2025. godine“, navodi se u analizi HUB-a.