Američko gospodarstvo stvara manje radnih mjesta nego što se očekivalo, a tržište rada tijekom ljeta posluje slabije, pokazuju službeni podaci.
Prošlog mjeseca došlo je do iznenadnog gubitka 23.000 radnih mjesta, a pad je uzrokovan smanjenjem broja zaposlenih u obrazovanju i maloprodaji u lokalnoj upravi, unatoč predviđanjima analitičara o rastu. Američki Zavod za statistiku rada (Bureau of Labor Statistics) također je smanjio procjenu broja novih radnih mjesta otvorenih u svibnju i lipnju za 103.000, što ukazuje na usporeno stvaranje novih radnih mjesta tijekom ljeta.
Analitičari su rekli da bi najnoviji podaci mogli smanjiti pritisak na američku središnju banku da sljedeći mjesec podigne kamatne stope, unatoč visokoj inflaciji.
Inače, očekivali su porast broja radnih mjesta u prošlom mjesecu za 80.000, a došlo je do pada. Osim pada u obrazovanju, zabilježen je i pad zaposlenih u maloprodaji, uključujući hipermarkete, benzinske postaje i trgovine opće mehanizacije.
Unatoč manjem broju stvorenih radnih mjesta, Zavod za statistiku rada izjavio je da je stopa nezaposlenosti zapravo pala s 4,2 posto na 4,1 posto, budući da je broj zaposlenih ili onih koji traže posao blago pao. Prosječna satnica porasla je za 3,2 posto u godini do srpnja, što je manje u usporedbi s očekivanih 3,5 posto prema procjenama ekonomista. Prosječna satnica za sve zaposlenike u privatnom sektoru, izvan poljoprivrede, iznosila je 37,62 dolara.
“Stopa sudjelovanja radne snage ponovno je na razinama kakve nisu zabilježene od vremena pandemije, što znači da se jednostavno ne otvara dovoljno novih radnih mjesta. To Fedu ostavlja problem slabog tržišta rada koje ukazuje i na usporavanje gospodarskog rasta u trenutku kada je inflacija i dalje problem. No ovi će podaci smanjiti pritisak na Fed da povisi kamatne stope. Odluka u rujnu bit će teška”, rekao je glavni investicijski direktor tvrtke Premier Miton, Neil Birrell.
Osim održavanja stabilne inflacije, Fed ima mandat i osigurati visoku razinu zaposlenosti, što znači da se podaci o zapošljavanju pomno prate i pri donošenju odluka o kamatnim stopama, prenosi BBC.
Pročitajte još:
Kevin Warsh, novoimenovani predsjednik Feda, dao je malo smjernica o budućem kretanju kamatnih stopa, što predstavlja promjenu u pristupu američke središnje banke monetarnoj politici. Kamatne stope su, kako se i očekivalo, prošli mjesec ostale nepromijenjene, između 3,5 posto i 3,75 posto. Međutim, potrošačke cijene ostaju povišene, a inflacija iznosi 3,5 posto godišnje.
Povećanje kamatnih stopa alat je koji koriste središnje banke s ciljem usporavanja tempa rasta cijena u trgovinama. Povećanjem troškova zaduživanja za stvari poput hipoteka, kredita i kreditnih kartica, bankari se nadaju da će potrošači trošiti manje i da će se stopa rasta cijena usporiti. Warsh je više puta rekao da želi smanjiti inflaciju, ali cijene rastu nakon sukoba na Bliskom istoku koji utječe na globalne cijene nafte.
