Sustav američkih saveznih rezervi (FED) ove godine ukida oko 300 radnih mjesta što, iako nije puno, ipak privlači pažnju jer rijetko je smanjenje broja zaposlenih u organizaciji koja je od 2010. u stalnom porastu, kako su se njezin doseg u gospodarstvu i regulatorni program proširili.
Glasnogovornik FED-a rekao je za Reuters da su rezovi usmjereni na osoblje 12 regionalnih rezervnih banaka središnje banke SAD-a i uglavnom pogađaju poslove informacijske tehnologije, uključujući neke koji više nisu potrebni zbog širenja računalnog softvera temeljenog na Cloudu, te pozicije povezane s raznim FED-ovim sustavi za obradu plaćanja, koji se konsolidiraju. Dodao je i kako smanjenje osoblja predstavlja kombinaciju umirovljenja i otpuštanja.
Prema godišnjim izvješćima i financijskim dokumentima koje svake godine priprema FED, broj osoblja predviđenog proračunom za sustav, uključujući njegove regionalne banke, Vijeće guvernera sa sjedištem u Washingtonu i tri manje jedinice, trebao bi se smanjiti za više od 500 radnih mjesta od 2022. do 2023. godine, odnosno sa 24.428 na 23.895.
Iako je ovo malo smanjenje u usporedbi s veličinom FED-a, ovo je prvi put da je proračunski broj zaposlenih smanjen od 2010. godine.
Budući da je stvarna zaposlenost u 2022. godini, piše Reuters, pala ispod proračuna – u prosinačkom memorandumu FED-a navodi se “veći promet od predviđenog u proračunu i produljena kašnjenja u popunjavanju otvorenih radnih mjesta,” posebice u području nadzora banaka, kao razlog – broj radnih mjesta koja se ukidaju ove godine je nešto manji od planiranog pada.
Veličina bilo kakvog smanjenja stvarne zaposlenosti neće biti poznata do početka sljedeće godine kada FED zatvori svoje knjige 2023. godine i objavi svoje posljednje godišnje izvješće.
Iako prosinački dopis odjela Upravnog odbora koji nadzire regionalne pričuvne banke ne poziva izričito na smanjenje osoblja, naglašava potrebu pridržavanja internih proračunskih protokola, “s najvažnijim žarišnim točkama usklađivanjem s dugoročnom strategijom i upravljanje javnim sredstvima.”
FED je samofinancirajuća institucija
Smanjenje osoblja događa se u osjetljivom trenutku za FED. Proteklih je mjeseci zabilježila 100 milijardi dolara gubitaka u operacijama koje trenutačno uključuju plaćanje više kamata bankama na rezervne depozite u FED-u nego što središnja banka zaradi od svog portfelja obveznica i hipotekarnih vrijednosnih papira vrijednog otprilike 7,5 trilijuna dolara.
Za razliku od saveznih agencija koje troše „porezne dolare“ koje je dodijelio Kongres, FED se sam financira. Njegova zarada od imovine i naknada koje se naplaćuju bankama za niz usluga koristi se za plaćanje otprilike 6,3 milijarde dolara godišnjih troškova sustava koji zapošljava gotovo 24.000 ljudi u Washingtonu i drugim gradovima diljem zemlje.
U većini godina FED stvara profit koji se predaje američkoj riznici. Ali otkako je središnja banka počela povećavati kamatne stope kako bi kontrolirala porast inflacije, piše Reuters, svake godine troši više nego što zarađuje, i zapravo daje državnoj blagajni zajam koji se plaća kasnije.
Pročitajte još:
Iako smanjenje osoblja nije izravno povezano s gubicima Feda, operacije središnje banke bile su pod lupom među republikancima u Kongresu koji su izrazili zabrinutost koliko je Fed duboko ulazio u pitanja, poput klimatskih promjena i ekonomije nejednakosti, koja se činila biti izvan njezine monetarne politike i misija nadzora banaka.
Broj radnih mjesta u cijelom sustavu u FED-u padao je početkom ovog stoljeća, s jedva 24.000 u 2003. godini na 19.735 u 2010. godini, jer je kraj ere papirnatih čekova omogućio FED-u da smanji broj radnika koje je preuzeo obraditi te dokumente.
Kongres im je dodijelio nove odgovornosti nakon financijske krize i recesije 2007.-2009. godine, kao dio nastojanja da se modernizira i proširi FED-ova uloga u obradi plaćanja te nove financijske stabilnosti i drugih inicijativa, te broj osoblja od tada raste svake godine.
