Žitozajednica: Hrvatska nema problema u opskrbi pšenicom zbog poremećaja na Crvenom moru

Isporuke pšenice kroz Sueski kanal smanjene su zbog krize u Crvenom moru, utvrdila je Svjetska trgovinska organizacija (WTO), istaknuvši nagli pad isporuka u prvoj polovini siječnja.

U prosincu je na alternativne rute preusmjereno oko osam posto pošiljki pšenice iz Europske unije, Rusije i Ukrajine, izvijestio je WTO, u odnosu na samo tri posto u pretkriznom razdoblju. U prvoj polovini siječnja alternativne rute, prema istim podacima, korištene su za oko 42 posto svjetske pšenice.

Hrvatska ove rute za opskrbu pšenicom praktično ni ne koristi te ovaj poremećaj u opskrbi za sada nema utjecaj na nas, a tranzit preko Crvenog mora problem je za distribuciju drugih vrsta roba, kaže za Financije.hr Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, koja okuplja gotovo 70 posto domaće mlinsko-pekarske industrije.

„Hrvatska ima izuzetno stabilno tržište, u smislu količina, i imamo robe skoro i duplo više nego što su naše potrebe. Ove rute, preko Crvenog mora, koje su sada veoma nesigurne, mi praktički ne koristimo. Naša roba ide preko pomorskih ruta, preko Italije, a kopnenim putem generalno izvozimo nešto manje, tako da našem sektoru ruta kroz Crveno more nije presudna“, kaže Barišić.

Ističe i da za sada nema većih promjena ni u cijeni pšenice, kao što je to bilo tijekom 2022. i 2023. odnosno početkom sukoba između Rusije i Ukrajine, te zbog ove situacije u Hrvatskoj ne bi trebalo da dođe do povećanja cijena kruha i pekarskih proizvoda.

„Za sada su agri robe još uvijek u stabilizaciji. Nemamo onih poremećaja koje smo imali u vrijeme kada je počeo ukrajinski rat. To tržište nama je puno bliže i tada smo imali veće poremećaje, koji su nam se odrazili i na cijene, i to na globalnoj razini. Sada vidimo da te agri robe još uvijek imaju stabilnu cijenu i nema poremećaja u tom smislu“ ističe Barišić.

U narednom periodu, ipak, može doći do većih poremećaja u cijenama na globalnoj razini no Hrvatska ima dovoljno pšenice te poremećaja, barem u ovom sektoru, ne bi trebalo biti niti u narednom periodu.

Prosječna cijena kruha, prema zvaničnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u prosincu 2023, iznosila je 1,41 euro, dok je kilogram pšeničnog brašna iznosio 0,74 eura.