Zbog visokih ključnih kamata dobit ruskih banaka bit će manja u 2024. godini

Uzastopna povećanja kamatnih stopa ozbiljno su naštetila izgledima ruskih banaka, rekao je financijski čelnik druge ruske banke VTB, Dmitry Pyanov, predviđajući značajno smanjenje dobiti iduće godine, nakon teške 2023. godine.

Središnja banka Rusije, piše Reuters, podigla je kamatne stope na 13 posto ovog mjeseca, jer je slaba rublja pridonijela već inflatornim pritiscima zbog visokih potrošačkih kredita, manjka radne snage i velikog proračunskog deficita.

Pyanov kaže i da visoke kamatne stope do sada nisu imale praktički nikakvog utjecaja na VTB-ov neto prihod od kamata, ali da će se to promijeniti u nadolazećim mjesecima.

“Imamo oko 15 milijardi rubalja pada prihoda od kamata po jednom postotnom bodu povećanja ključne stope”, rekao je Pyanov te dodao da u ovoj situaciji se može izračunati kakav će pad prihoda biti.

VTB ipak za 2023. godinu očekuje rekordnu dobit od 420 milijardi rubalja ove godine, piše Reuters, oporavljajući se od ogromnog neto gubitka izazvanog sankcijama 2022. godine.

“Ništa nas neće spriječiti da 2023. završimo s rekordnim brojkama. Samo što je u kolovozu-rujnu nastupilo neko drugo doba što se tiče ključne stope”, rekao je Pjanov.

Dodao je i da postoji jasno razumijevanje da će profiti bankarskog sektora u 2024. biti ozbiljno niži nego u 2023. godini. VTB očekuje i da će Banka Rusije nastaviti pooštravati monetarnu politiku, podižući ključnu stopu na 14 posto do kraja godine.

Analitičari iz rejting agencije Expert RA predviđaju dobit bankarskog sektora od više od tri trilijuna rubalja u 2023. godini. Ruske banke su se oporavile nakon početnog udara prošlogodišnjih sankcija protiv Moskve, a zajmodavci se sada bore za posao od države, posebno rastući proračun za obranu i velike korporativne račune zemlje.

Rezervacije VTB-a više su se nego udvostručile u kolovozu, u usporedbi sa srpnjem, s oko 13 milijardi rubalja dodijeljenih jednokratnim rezervacijama za neimenovanog stranog zajmoprimca.

Pyanov je rekao da je zajmoprimac iz “prijateljske” zemlje otplatio dug u “neprijateljskoj” valuti s malim popustom, navodi Reuters, ne otkrivajući detalje. “Moramo riješiti probleme konkretnih kredita koje je teško servisirati zbog režima sankcija”, rekao je Pyanov pojašnjavajući da je ovo bila jednokratna, netipična operacija.