Za trezorske zapise, 32.000 građana upisalo oko 800 milijuna eura, danas uplaćuju – institucionalni ulagači

Nakon što su građani do jučer u 11 sati, mogli po treći put upisati trezorske zapise Ministarstva financija, danas to mogu učiniti i institucionalni ulagači.

Prema sada dostupnim podacima, 32 tisuće građana upisalo je oko 800 milijuna eura trezorskih zapisa, na rok od tri mjeseca i na godinu dana. Kada se radi o trendovima, savjetnica Uprave FINA-e, Gordana Soldo, rekla je za hrt.hr da se građani za upis trezoraca na godinu dana ponajprije odlučuju na fizički upis.

„Imali smo jedan dan manje za fizički upis. Primijetili smo da je za trezorske zapise na godinu dana bio veći interes građana za fizički upis, dok je za trezorske zapise na 91 dan bio veći interes preko online platforme. Primijetili smo povećane uplate sredstava u petak i tijekom ponedjeljka prijepodne što znači i reinvestiranje onih građana kojima je dospio trezorski zapis u petak“, rekla je Soldo.

Vlada RH je u ovoj, trećoj ponudi trezorskih zapisa planirala prikupiti ukupno 900 milijuna eura, na rok od tri mjeseca i na godinu dana. Za gotovinske uplate do 10 tisuća eura, uplata u FINA-i je besplatna.

Novi krug upisa trezorskih zapisa za građane počeo je 27. svibnja, a građani su mogli ulagati u trezorce ročnosti od 91 dana, čime se planira prikupiti 250 milijuna eura, te od 364 dana, uz ciljani iznos od 650 milijuna eura.

Datum izdanja trezorskih zapisa je 6. lipnja, minimalni iznos upisa po ulagatelju iznosi 1.000 eura, godišnji prinos za “trezorce” ročnosti od tri mjeseca iznosi 3,75 posto, a onih od godinu dana 3,65 posto.

“Trezorci” se kupuju uz popust, pa minimalni iznos ulaganja za jedan “tromjesečni” trezorski zapis iznosi 990,74 eura, odnosno 964,88 eura za onaj s dospijećem od godinu dana.

Građani će po dospijeću dobiti tisuću eura za jedan zapis, što znači da će na jednom trezorskom zapisu ročnosti tri mjeseca moći zaraditi 9,26 eura, a na onom kojem je dospijeće za godinu dana 35,12 eura, priopćilo je ministarstvo financija. Prinosi na dvije ročnosti su tako identični kao i u izdanju trezoraca u veljači ove godine.

U nešto više od godinu dana ovo će tako biti već četvrto izdanje vrijednosnih papira države koje će moći kupiti građani, od toga treće trezorskih zapisa, koje su građani mogli upisati i lanjskog studenog i u veljači ove godine, pri čemu je samo u tom najrecentnijem izdanju više od 37 tisuća građana za trezorce uplatilo 957 milijuna eura.

U dosadašnja dva izdanja narodnih trezoraca i jednom narodnih obveznica sudjelovalo je ukupno oko 118 tisuća građana, a kako je istaknuo ministar financija Marko Primorac, ukupno je upisano oko 3,3 milijarde eura, čime se oko šest posto ukupnog javnog duga nalazi u rukama hrvatskih građana.

Kao i kod ranijih izdanja, Ministarstvo financija zadržava pravo prihvaćanja većeg iznosa od nominalnog, ako se pokaže da bi to bilo oportuno za državni proračun i upravljanje javnim dugom. S druge strane, postoji i mogućnost prihvaćanja manjeg iznosa od ciljanih 900 milijuna eura.

U srpnju izdanje nove narodne obveznice

Ministar Primorac je otkrio da je u planu izdanje narodne obveznice početkom srpnja, što je u skladu s potrebama države za refinanciranjem pojedinih obaveza, s obzirom i da u sedmom mjesecu na domaćem tržištu dospijeva jedna obveznica vrijednosti 1,4 milijarde eura, objavljeno je službenoj stranici ministarstva financija RH.

Ističući da se opcije još razmatraju, da je sve još podložno promjenama pa se rečeno još ne može smatrati najavom, ministar je rekao da će planirano novo izdanje narodne obveznice vjerojatno također imati dva roka dospijeća, moguće tri i deset godina, a ukupni ciljani iznos bi mogao biti između dvije do 2,5 milijarde eura.

Trogodišnja obveznica, kako je rekao, ako joj to bude ročnost, svakako će biti namijenjena i građanima, a svakako se razmišlja da im bude omogućeno ulaganje i u desetogodišnju obveznicu.

S obzirom na to da bi bila riječ o prvim izdanjima takve dulje ročnosti, mogao bi se i testirati općeniti interes građana za takva izdanja, a po ministrovom mišljenju on bi mogao biti dobar, s obzirom na to da bi prinos na takva dugoročna ulaganja vjerojatno bio značajniji od kamatnih stopa na tržištu, koje će se prema očekivanjima postupno snižavati.

“Nije cilj da dug u potpunosti transformiramo da u njegovoj strukturi ulagača budu dominantno zastupljeni građani. Ali ih je cilj postupno sve više uključivati, ali i dalje naravno računamo na naše institucionalne investitore”, zaključio je ministar Primorac.