Europa dobiva 20 posto svoje električne energije iz vjetra, ali i dalje se ne gradi dovoljno novih vjetroelektrana, ističe se u priopćenju udruge Wind Europe, te se naglašava da su potrebne hitne mjere za izdavanje dozvola, mreže i elektrifikaciju. Vjetar proizvodi 20 posto ukupne električne energije potrošene u Europi, od čega 19 posto u EU. EU želi da taj udio poraste na 34 posto do 2030. i više od 50 posto do 2050.
EU je prošle godine izgradila samo 13 gigavata (GW) elektrana, znatno ispod 30 GW godišnje koliko je potrebno da ispuni svoje energetske ciljeve do 2030. godine.
“Europa ne gradi dovoljno novih vjetroelektrana. Iz tri glavna razloga – većina vlada ne primjenjuje dobra pravila EU-a o izdavanju dozvola – ovdje moraju slijediti primjer Njemačke, zatim novi priključci na mrežu kasne i Europa ne elektrificira svoje gospodarstvo dovoljno brzo. EU mora hitno riješiti sva tri problema. Više vjetra znači jeftiniju energiju što znači veću konkurentnost”, kaže izvršni direktor WindEuropea, Giles Dickson.
Njemačka je dopustila gotovo 15 GW novih kopnenih vjetroelektrana. To je novi nacionalni rekord i sedam puta više nego prije pet godina. Vlade moraju slijediti primjer Njemačke ako ozbiljno razmišljaju o energetskoj sigurnosti i industrijskoj konkurentnosti, naglašavaju iz udruge.
Prema prvim procjenama WindEuropea, Europa je 2024. izgradila 15 GW nove energije vjetra: 13 GW na kopnu i 2,3 GW na moru. Od toga je na EU otpadalo 13 GW: 11,4 GW na kopnu i 1,4 GW na moru. Kako bi postigao svoje energetske i klimatske ciljeve za 2030., EU bi trebala graditi 30 GW novih vjetroelektrana godišnje.
Sporo i glomazno izdavanje dozvola ostaje ključna prepreka za širenje energije vjetra. Unatoč stupanju na snagu novih obvezujućih pravila EU-a za izdavanje dozvola, navodi se u priopćenju, mnoge ih zemlje još nisu implementirale u nacionalno zakonodavstvo. Situacija s dozvolama zapravo se pogoršala 2024. godine.
„To je frustrirajuće s obzirom na to da je nekoliko zemalja koje su primijenile pravila EU-a o izdavanju dozvola – obvezujući rokovi za izdavanje dozvola, načelo prevladavanja javnog interesa – dokazalo koliko su te mjere učinkovite“, navode iz WindEurope.
Nedostatak mreža i spora elektrifikacija usporavaju rast vjetroinstalacija
Pristup električnoj mreži sada je „usko grlo“ broj jedan za korištenje energije vjetra te je potrebna hitna akcija da se deblokira kapacitet mreže. Trenutačno više od 500 GW potencijalnog kapaciteta energije vjetra čeka na procjenu njihovih aplikacija za priključenje na mrežu.
Europa općenito ne širi svoje električne mreže dovoljno brzo, ističu iz udruge, navodeći da se ističe jedan negativan primjer: offshore vjetroelektrana Borkum Riffgrund 3 u Njemačkoj od 900 MW u potpunosti je instalirana, ali čeka na priključenje na mrežu. Operator prijenosnog sustava, kako navode, neće moći spojiti vjetroelektranu na njemačku mrežu prije 2026. godine.
„Slično tome, Europa ne elektrificira svoje gospodarstvo dovoljno brzo. 23 posto ukupne energije potrošene u EU je električna energija. To se mora povećati na 61 posto do 2050. Stope elektrifikacije staju, posebno u mobilnosti, grijanju i industriji. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zadužila je povjerenika za energetiku i stanovanje Dana Jørgensena da predstavi Akcijski plan elektrifikacije. To se ne može dogoditi dovoljno brzo“, navodi se u priopćenju.
Europa je na dražbama Vlade dodijelila više novih kapaciteta vjetroelektrana nego ikad prije. Dodijeljenih 37 GW (29 GW dodijeljenih u EU) je rekord i u teoriji dobra vijest za budući cjevovod i izgradnju. Ali potrebno je hitno djelovanje u vezi s izdavanjem dozvola, mrežama i elektrifikacijom kako bi se postiglo znatno povećanje godišnjih stopa izgradnje.
Europa je 2024. financirala procijenjenih 19 GW nove energije vjetra, što je neznatno manje od 21 GW financiranog 2023. Ulaganja od 31 milijarde eura koja su najavljena u 2024. godini ocijenjena su kao nedovoljna. To uključuje snažna ulaganja u vjetroelektrane na kopnu od 24 milijarde eura. Ali ulaganja u pučinske vjetroelektrane značajno su se smanjila u odnosu na 2023. I dalje je vrlo izazovno donijeti konačne odluke o ulaganjima za pučinske vjetroelektrane.
Primjer Švedske
Švedska je također jedna od država koja ima veliki procenat električne energije dobivene iz vjetra. Iz kopnenih izvora vjetroelektrane trenutačno daju 21 posto švedske struje. Hidroelektrane proizvode 40, a nuklearne elektrane 29 posto.
No, Švedska je iz sigurnosnih razloga odbila prijedlog izgradnje trinaest vjetroelektrana na Baltičkom moru, no prihvatila je jednu na svojoj zapadnoj obali, objavila je vlada u studenom 2024. godine.
Ministar obrane Pal Jonson na konferenciji za medije rekao je da bi izgradnja vjetroelektrana na Baltičkom moru predstavljala sigurnosni rizik, među ostalim zbog otežavanja lociranja i rušenja raketa.
Jonson je naglasio da bi vjetroelektrane prepolovile vrijeme koje bi švedski sustavi Patriot imali za reakciju na napad, na samo jednu minutu. Švedska prijestolnica nalazi se samo 500 kilometara od ruske eksklave Kalinjingrada. Ova odluka otvara pitanje kako će Švedska ostvariti svoj plan udvostručenja proizvodnje električne energije na oko 300 teravatsati u iduća dva desetljeća.
Očekuje se da će potražnja za takvom energijom rasti jer industrija i prometni sektor napuštaju fosilna goriva. Planovi za zelenu proizvodnju čelika, baterija i gnojiva na arktičkom sjeveru zemlje također ovise o dostupnoj, jeftinoj i čistoj struji.
Vlada Švedske planira i 2.500 dodatnih megavata iz nuklearne energije do 2035. i izgradnju još deset reaktora u desetljeću poslije toga, no kritičari upozoravaju da će potražnja rasti puno brže od izgradnje reaktora.
Porast PPA ugovora
Energija vjetra nastavlja privlačiti sve veći interes korporativnih potrošača električne energije. Korporacije razumiju poslovni slučaj za nabavu energije vjetra. 50 posto sve električne energije ugovorene prema novim Ugovorima o kupnji električne energije (PPA) u Europi 2024. bila je energija vjetra.
Namjenski PPA-ovi za vjetar bili su četiri GW od ukupno 12 GW obnovljivih PPA-ova. Ali jedan GW vjetra daje dvostruko više električne energije od jednog GW solarne energije, navode iz udruge WindEuropa.
PPA ugovorima dogovara se višegodišnja kupnja obnovljive, zelene energije izravno od proizvođača, a budući da se zaključuju na duži rok, omogućavaju tvrtkama sigurnost i stabilnost električne energije, a time i eliminaciju rizika koji se javlja pri čestim promjenama cijena na tržištu.
Ugovori za otkup električne energije ili PPA ugovori su u 2023. godini zabilježili porast od 40 posto u odnosu na godinu prije što ukazuje na sve veći zamah potražnje za obnovljivim izvorima energije među europskim tvrtkama.
Pročitajte još:
WindEurope je udruga koja predstavlja sve sudionike u industriji vjetra, te aktivno promiče energiju vjetra diljem Europe. Imaju više od 600 članova iz cijelog lanca energije vjetra – od proizvođača vjetroturbina, dobavljača komponenti, elektroprivrednih poduzeća i razvijača vjetroelektrana, financijskih institucija, istraživačkih instituta i nacionalnih udruženja za energiju vjetra.
WindEurope aktivno koordinira međunarodnu politiku, komunikacije, istraživanja i analize.
