Hrvatski bankarski sektor je u pozitivnoj fazi ciklusa uz rekordnu profitabilnost, no dobra vremena ne traju zauvijek i potrebno je financijsku otpornost graditi upravo u dobrim vremenima, poručio je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) na odlasku Boris Vujčić na konferenciji „Financijsko tržište“ u Opatiji.
Vujčić od 1. lipnja preuzima mjesto potpredsjednika Europske središnje banke.
“Bankarski sektor je u zreloj fazi ciklusa i bilježi rekordnu profitabilnost uz najnižu razinu loših kredita, no dobra vremena ne traju zauvijek, a financijska otpornost se mora graditi u dobrim vremenima. Ciklički rizici nakupljaju se već dulje vrijeme, dok se viškovi kapitala smanjuju pod utjecajem bržeg rasta imovine i isplata dobiti. Hrvatska narodna banka vodi proaktivnu makrobonitetnu politiku, odnosno politiku kojom se smanjuju financijski rizici i održava stabilnost, ali i sam bankarski sektor mora jačati otpornost dok je to moguće”, poručio je Vujčić.
Upozorio je da, unatoč stabilnosti i otpornosti bankarskog sektora čak i u hipotetski vrlo nepovoljnim scenarijima, slabija kapitalna pozicija banaka u stresnom razdoblju može smanjiti sklonost kreditiranju gospodarstva i tako pojačati mogući negativni gospodarski ciklus.
HNB, prema njegovim riječima, poduzima niz mjera usmjerenih na ograničenje financijskih rizika. Tako mjere makrobonitetne politike uključuju jačanje zaštitnih slojeva kapitala te stroža pravila kreditiranja, posebno u segmentu stambenih i potrošačkih kredita, a njihova primjena već daje rezultate kroz smanjenje rizičnih kredita s povišenim pokazateljima zaduženosti iako su rizici i dalje prisutni i zahtijevaju kontinuiranu pažnju.
“Pokazatelji cikličkih rizika jasno signaliziraju da se ranjivosti u financijskom sustavu postupno gomilaju i zbog toga moramo već sada raditi na tome da nam bankarski sektor bude sposoban kreditirati gospodarstvo i kada dođu teža gospodarska vremena”, istaknuo je Vujčić.
Podsjetimo, početkom listopada prošle godine HNB je odlučio podići stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala banaka zbog rasta kreditiranja. Trenutačno se primjenjuje stopa od 1,5 posto koja bi od početka iduće godine trebala onda porasti na dva posto.
“Stvari sada izgledaju dobro, ali navješćuje se da trendovi nisu tako dobri kao trenutno stanje i već sutra moguće dolaze neki rizici koji bi takvo stanje mogli ugroziti pa treba biti oprezan”, rekao je Vujčić.
Kako je pojasnio, gospodarska aktivnost je znatno iznad pretpandemijskog trenda, no vidljivo je ponovno akumuliranje makroekonomskih neravnoteža, a Hrvatska je među zemljama Europske unije s najizraženijom kombinacijom kreditnog rasta i visokog omjera cijena stambenih nekretnina i dohotka. Pokazatelji cikličkih rizika upozoravaju na gomilanje ranjivosti.
Pročitajte još:
Profitabilnost i likvidnost banaka je na povijesno visokim razinama, a kreditna kvaliteta je na najboljim razinama u dva desetljeća. No, rekao je da se smanjuju viškovi kapitala unatoč snažnoj profitabilnosti, a to smanjenje je odraz rasta rizikom ponderirane imovine te isplata dobiti.
“Vjerojatno smo sada na repu Europe po višku kapitala, što je razlog za oprez i razmišljanje kako podnijeti rizike ako se ostvare”, ocijenio je.
