U ožujku je norveški izvoz nafte snažno skočio na godišnjoj razini i donio veliki rast prihoda nakon što su rat na Bliskom istoku i zatvaranje Hormuškog tjesnaca izazvali dramatičan porast cijena nafte. Norveška je najveći europski proizvođač nafte i plina ako se ne računa Rusija.
“Zatvaranje Hormuškog tjesnaca izazvalo je značajan šok na strani ponude nafte i to je zbog rasta cijena imalo za posljedicu da je Norveška ostvarila najveću mjesečnu vrijednost izvoza nafte uopće”, izjavio je analitičar Jan Olav Rorhus.
Prema podacima norveškog statističkog zavoda, izvoz sirove nafte u ožujku bio je vrijedan 57,4 milijarde kruna što je 5,16 milijardi eura. To je rast od 67,9 posto naspram istog mjeseca lani.
Cijena nafte je u prosjeku iznosila 1.014 kruna za barel što je jednako 91,14 eura ili 107.52 dolara. To je najveća mjesečna razina cijene od rujna 2023. godine.
Kako je primijetio Euronews, norveški izvoz nije promakao ni američkom predsjedniku Donaldu Trumpu koji je na platformi Truth Social kritizirao Ujedinjeno Kraljevstvo što se ne angažira na iskorištavanju naftnih zaliha u Sjevernom moru.
“Europa očajno treba energiju, a Ujedinjeno Kraljevstvo ne pristaje aktivirati naftu iz Sjevernog mora što je jedno od najvećih naftnih polja na svijetu. Tragično! Aberdeen bi trebao vrvjeti aktivnostima. Norveška prodaje naftu iz Sjevernog mora Ujedinjenom Kraljevstvu po dvostrukoj cijeni. Ostvaruju bogatstvo”, napisao je Trump.
Norveška ulaže prihode od plina i nafte u najveći državni investicijski fond na svijetu čija je imovina vrijedna 1,86 bilijuna eura.
Taj fond je osnovan početkom 1990-ih godina i ideja je da se preko njega u budućnosti financira norveški koncept države blagostanja s obzirom da bi prihodi od nafte i plina dugoročno mogli padati.
U međuvremenu Europska komisija je pozvala vlade zemalja članica Europske unije (EU) da ne ograničavaju ili zabranjuju izvoz nafte i goriva preko unutarnjih granica EU-a što se javilo kao prijetnja zbog otežane dobave sirove nafte europskim rafinerijama. Mogućnost da rafinerije ostanu bez sirovine navela je neke države, poput Mađarske i Slovačke, da postave izvozna ograničenja.
Pročitajte još:
Iz Bruxellesa su poručili da se treba suzdržavati od takvih poteza jer oni stvaraju poremećaje na jedinstvenom tržištu.
Mađarska je početkom ožujka zabranila izvoz nafte, a Slovačka je nametnula više cijene goriva za automobile sa stranim registarskim tablicama što je odmah izazvalo osudu iz Europske komisije.
