Vlada mijenja upravljanje državnim tvrtkama, Novotny: Potrebna je privatizacija

Republika Hrvatska, izravno ili neizravno, u većinskom ili manjinskom vlasništvu ima niz poduzeća i smatrali smo da je potrebna aktivnija uloga države u smislu ostvarivanja vlasničkih prava, ali i provođenja konzistentne i sistematizirane vlasničke politike, tu postoji značajan prostor za unaprjeđenje, rekao je ministar financija Marko Primorac na predstavljanju plana pod nazivom ‘Unaprjeđenje upravljanja pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske’.

Ovaj plan su s njim predstavljali ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić te ministar gospodarstva Ante Šušnjar, a sudjelovao je i posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić.

Ministar Primorac kazao je da će se donijeti zakoni koji će pomoći da se poboljša poslovanje državnih tvrtki. Istaknuo je da zakonski okvir koji predlažu je prijedlog Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske i prijedlog Zakona o Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP), to je institucija koja upravlja dijelom državne imovine.

Objasnio je da će se Vlada RH truditi značajno poboljšati poslovanje tvrtki koje su od posebnog značaja za Hrvatsku, a takvih tvrtki je 36. Trenutačno ima ukupno 900 pravnih osoba u vlasništvu RH, ali je Primorac rekao da tvrtke od posebnog značaja najviše zarađuju i da raspolažu s najviše imovine.

Upravljanje tvrtkama u državnom vlasništvu komentirao je za Financije.hr ekonomski analitičar Damir Novotny. On smatra da Hrvatska ima previše poduzeća koja su u državnom vlasništvu.

“Veliki sam protivnik državnog vlasništva u tom obujmu kao što je danas u Hrvatskoj jer se nije pokazalo kao učinkovito. To ne može i neće biti učinkovitije od privatnog vlasništva. Zalažem se za što manji broj državnih poduzeća i nisam siguran koja je to definicija poduzeća od strateškog interesa za RH. Javni interes ne može biti zaštićen vlasništvom.”, rekao nam je.

“Volio bih vidjeti austrijski model upravljanja državnim poduzećima. Mislim da tamo postoji 10 državnih poduzeća, možda i manje. Oni su proveli privatizaciju. Austrijska vlada je formirala krovno poduzeće, dioničarsko društvo koje je bilo u vlasništvu vlade i koje je kontroliralo ta državna poduzeća. Austrijski model kaže da političari ne mogu i ne smiju sudjelovati u upravljanju državnim poduzećima. Dakle, tim poduzećima se upravlja preko državnog holdinga i u njima vlada ima samo pasivan interes. Upravlja se pravilima korporativnog upravljanja koja važe za poduzeća koja su uvrštena na tržišta kapitala, tako bi trebalo biti i kod nas”, dodao je Novotny.

Primorac kaže da su lani tvrtke u državnom vlasništvu ostvarile 14,6 milijardi eura prihoda, a od toga su poduzeća od posebnog značaja za RH ostvarila prihode u iznosu od 12,2 milijarde eura. Istodobno, prihodi središnje države su tada iznosili 23 milijarde eura. Smatra da je to još jedan od pokazatelja koji nam ukazuje na to koliko su ove tvrtke bitne.

“Kada govorimo o ukupnoj imovini kojom ta poduzeća raspolažu, u 2023. godini ta imovina je bila vrijedna 54,3 milijarde eura, što je otprilike 70 posto BDP-a. Kada pogledamo na koji način je raspoređena ta ukupna imovina, 43,6 milijardi eura odnosi se na imovinu kojom upravljaju pravne osobe od posebnog interesa. Dakle, riječ je o više od 80 posto ukupne imovine. Zato želimo pokazati zašto je bitno usmjerenje na ovih 36 poduzeća”, kazao je ministar financija.

Osvrnuo se i na broj zaposlenika u državnim tvrtkama, rekao je da ih je u prošloj godini bilo 87.000, a od toga ih je 48.000 radilo u poduzećima od posebnog interesa. Istaknuo je da država planira postupan izlazak iz vlasništva nad tvrtkama koje nisu od posebnog interesa za Hrvatsku.

Tvrtke koje su od posebnog značaja bit će podijeljene u dvije skupine, a to su one koje gospodare općim javnim dobrima, infrastrukturom i distribucijskim mrežama, na primjer HEP ili Hrvatske šume, te one tvrtke koje su od financijskog značaja, odnosno poduzeća čije poslovanje pozitivno utječe na državni proračun, kao što je Hrvatska poštanska banka (HPB).

“Vlada na prijedlog ministarstva financija usvaja i donosi ključne dokumente. To su prije svega vlasnička politika, politika isplate dividendi, politika primitaka članova nadzornih odbora i uprava. To su dokumenti koji će u obliku podzakonskih akata biti usvojeni nakon što stupi na snagu novi zakonodavni okvir. U vlasničkoj politici utvrdit će se razlozi za državno vlasništvo, ali i ciljevi koje država nastoji ostvariti zadržavanjem vlasništva nad pojedinim javnim poduzećima. Politikom dividendi utvrdit će se načela isplate dividendi, a politikom primitaka članova nadzornih odbora utvrdit će se jasni i transparentni kriteriji za određivanje primitaka članova nadzornih odbora i uprava tih poduzeća”, kazao je Primorac.

“Uredbom će se propisati i uvjeti za kandidate za članove nadzornih odbora, članove uprave i izvršnih direktora. Vlada će utvrđivati pravne osobe od posebnog interesa na prijedlog ministarstva financija”, dodao je.

Ministarstvo financija izrađivat će akte o korporativnom upravljanju pravnim osobama od posebnog interesa i ostalim trgovačkim društvima, a također će pratiti i analizirati kvalitetu korporativnog upravljanja. Izvršavat će i članska prava u pravnim osobama od posebnog interesa te će davati mišljenje na ključne pokazatelje uspješnosti. Sudjelovat će i u postupcima izbora kandidata za članove nadzornih odbora te će podnositi financijska izvješća tih tvrtki, naveo je Primorac.

Objasnio je da će članove nadzornih odbora birati povjerenstvo koje će osnovati Vlada i da će se prilikom izbora, na temelju javnog natječaja, voditi računa o raznolikosti te da najmanje 33 posto članova nadzornih odbora mora biti neovisno. I uprava poduzeća birat će se na temelju javnog natječaja, a sve će se raditi uz suglasnost Vlade.

Sutra će Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske ići u postupak javnog savjetovanja, a nakon toga u redovnu proceduru u Sabor. Nakon što se usvoji novi zakon, birat će se novi nadzorni odbori poduzeća od posebnog značaja, a oni će onda organizirati natječaje za izbor uprava.