Sedamdeset posto imovine u Hrvatskoj čuva se u bankarskom sektoru

Potrebe za ulaganjima na hrvatskom tržištu rizičnog kapitala, prema procjenama međunarodnih konzultantskih kuća, godišnje iznose više od 100 milijuna eura, istaknuo je Hrvoje Čuvalo, predsjednik Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) u sklopu 1. HBOR Invest konferencije.

Čuvalo je ukratko predstavio povijest HBOR-a na tržištu equity fondova, izdvojivši 2019. kao prvu ključnu godinu u kojoj su, uz pomoć Europskog investicijskog fonda, pokrenuli prvi kapital fond u Hrvatskoj. Uz to, također u suradnji s EIF-om, te su godine pokrenuli osnivanje tri equity fonda.

Godinu kasnije, u ime države uložili su 20 milijuna eura u Investicijski fond triju mora “težak” milijardu eura.

Zajedno s EIF-om i Slovenskom investicijskom bankom 2021. su pak pokrenuli inicijativu za osnivanje Fonda za transfer tehnologije. Riječ je, kazao je Čuvalo, o fondu koji ulaže u projekte istraživačkih centara i instituta, što predstavlja veliku priliku za hrvatske inovatore. HBOR je u njega uložio 10 milijuna eura, kao i Slovenska investicijska banka, a EIF dvostruko više.

Najvažnija je možda ipak bila ova godina kada je HBOR dobio akreditaciju Europske komisije za izravno upravljanje sredstvima Europske unije, čime su svrstani uz bok najboljih razvojnih banaka. Proces dobivanja akreditacije trajao je četiri godine, a daje im mogućnost da izravno pregovaraju s Europskom komisijom.

HBOR je ukupno osnovao pet equity fondova i imao 150 ulaganja u tvrtke iz različitih sektora. U te su fondove uložili ili imaju obavezu uložiti 50 milijuna eura, a njihova vrijednost u međuvremenu je porasla za šest puta i iznosi 300 milijuna eura.

Predsjednik uprave HBOR-a je ukratko predstavio i projekte koje imaju u pripremi, a to su osnivanje dva nova fonda za ulaganja u fondove rizičnog kapitala namijenjena malim i srednjim poduzećima, pri čemu 25 posto tih ulaganja mora biti usmjereno u takozvane zelene projekte. Nadalje, najmanje 70 posto ulaganja mora se odnositi na hrvatske projekte.

“Ove godine je pokrenut i pilot projekt usmjeren na formiranje okvirnih kreditnih linija za poduzetničke potporne institucije, a do kraja ove godine bi trebao biti potpisan i sporazum s jednom takvom institucijom – Zagrebačkim inovacijskim centrom (ZICER). Ukoliko se projekt pokaže dobrim, preslikat ćemo ga i na ostale poduzetničke potporne institucije”, rekao je Čuvalo.

Tijekom 2025. očekuju i potpisivanje sporazuma s Europskom komisijom koji će im dati jamstva EU za vlasnička ulaganja, kao i donošenje nove Strategije poslovanja HBOR-a s pet ključnih točaka među kojima se jedna odnosi i na equity fondove.

Leon Žulj, ravnatelj Uprave za trgovačka društva u državnom vlasništvu, koncesije i državne potpore u Ministarstvu financija, iznio je podatak prema kojem se 70 posto imovine u Hrvatskoj i dalje čuva u bankarskom sektoru, a equity fondovi spadaju među alternativne opcije koje građani imaju na raspolaganju.

“U protekle tri godine, od 2021. do 2023., hrvatski BDP prosječno je rastao 7,6 posto, što je više nego dvostruko brže od prosjeka EU”, kazao je Žulj i dodao kako se očekuje da će do kraja godine udio BDP-a u javnom dugu pasti ispod referentne vrijednosti od 60 posto, i to na 58,9 posto, što je prvi takav slučaj od 2010. godine.

Naglasio je da ne postoji razvijeno tržište kapitala bez ulaganja u rizični kapital te da takvih ulaganja pružaju priliku mladim i inovativnim poduzećima, odnosno onima kojima banke nisu u mogućnosti pružiti financijsku podršku.

Istaknuo je i da Europska unija u posljednje vrijeme pokušava uhvatiti korak s američkim tržištem, pri čemu se suočava s izazovima kao što su niska likvidnost i ograničeni broj financijskih instrumenata.