Više vozila na hrvatskim cestama, ali raste i broj nesreća

Freepik.com
Prometna nezgoda, Foto: Freepik.com/Ilustracija

Broj registriranih cestovnih vozila u 2023. iznosio je 2.554.524, što je u odnosu na 2022. više za četiri posto. Broj registriranih osobnih vozila u 2023. godini veći je u odnosu na 2022. godinu 3,8 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), i iznosio je 1.910.131.

Broj prvi put registriranih cestovnih vozila iznosio je 190.063, što je u odnosu na 2022. godinu više za 28,6 posto.

Porast broja prvih registracija ostvaren je kod motocikla za 42,3 posto, kamiona za 36,6 posto, cestovnih tegljača za 29,3 posto, te osobnih vozila za 29,2 posto.

Prema podacima DZS-a, razvidan je i porast broja registriranih prikolica za 15,6 posto, specijalnih vozila za 13,1 posto, mopeda za 10,6 posto, poljoprivrednih traktora za 10,5 posto i poluprikolica za 8,3 posto. Smanjenje je jedino registrirano kod autobusa i to za dva posto.

Broj prvih registracija osobnih vozila u 2023. iznosio je 137.557, što je u odnosu na 2022. godinu više za 29,2 posto.

U 2023. bilo je 10.633 cestovnih prometnih nesreća s nastradalim osobama, što je u odnosu na 2022. više za 6,3 posto. U cestovnim prometnim nesrećama u 2023. poginule su 274 osobe, što je u odnosu na 2022. manje za 0,4 posto.

Ozlijeđenih osoba bilo je 14.204, što je u odnosu na 2022. više za 6,6 posto.

Marko Vojvodić, sudski vještak za promet i vlasnik obrta za održavanje i popravak motornih vozila, Auto Vojvodić iz Svete Nedelje, rekao je za Financije.hr da su glavni krivci najtežih prometnih nesreća u Hrvatskoj – narkotici i alkohol.  

„Za dvadeset godina rada, koliko radim ovaj posao, ali i kroz rad u vučnoj službi, mogu reći da su za 99 posto najtežih prometnih nesreća, dakle onih s najgorim ishodima u prometu, uvijek zasigurno droga i alkohol. Nekad je to bio alkohol, sada češće droga. Zato smatram da alkohol ne može biti niti jedna druga vrijednost osim 0,0. Problemi neprilagođene brzine i sve ostalo u najvećem broju slučajeva su vezani za opojna sredstva, bilo kod mladih, bilo kod iskusnih vozača“, ističe Vojvodić.

Ocjenjuje i da se dosta mjera u prometu i novim regulativama dotiče samo brzine, koja svakako jeste problem, no uzrok, odnosno opijati koji skoro pa uvijek, kako kaže, i dovedu do neprilagođene brzine ostanu nedefinirani, a sve su veći problem. 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Komentari