Velika analiza inflacije i kamatnih stopa: Dva scenarija za dvije godine

Hrvatska udruga banaka (HUB) analizirala je inflaciju i kamatne stope na području eurozone te ocijenila da su moguća dva ekonomska scenarija u europodručju za 2024. godinu i početak 2025.

U prvom scenariju, gospodarstvo europodručja će se polako odmicati od ruba recesije uz smirivanje inflacije oko inflacijskog cilja od dva posto, priopćeno je iz HUB-a. U tom scenariju zasad se neće otvarati pitanja odgovornosti ESB-a zbog pretjerano restriktivne monetarne politike u prethodnom ciklusu povećanja kamatnih stopa.

„To bi približno do kraja 2024. moglo dovesti do smanjenja kamatne stope na prekonoćne depozite za 0,5 postotnih bodova, što znači njihov pad s četiri posto na 3,5 posto. Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja ESB-a past će za 35 baznih bodova više zbog primjene novog operativnog okvira za vođenje monetarne politike od rujna 2024.„, navedeno je u priopćenju.

U drugom scenariju nastavit će se „ljuljanje gospodarstva europodručja“, posebno Njemačke, na rubu recesije. ESB će konstantno revidirati svoje inflacijske prognoze prema dolje, a pritisak na smanjenje kamatnih stopa bit će izraženiji.

„U tom slučaju, smanjenje kamatne stope na prekonoćne depozite do tri posto oko kraja ove godine neće predstavljati iznenađenje. Otvorit će se i pitanje odgovornosti ESB-a zbog pretjerano restriktivne monetarne politike u drugoj polovini 2022. i 2023., što će vjerojatno uključiti i raspravu o tome je li tehnika ciljanja inflacije od dva posto u srednjem roku najbolje rješenje. U širem političkom smislu, s vremenom bi se moglo otvoriti i pitanje kopiranja FED-ova dualnog mandata europodručju s ciljem istovremenog postizanja niske inflacije i pune zaposlenosti“, priopćeno je iz HUB-a.

Dualni mandat ESB-a mogao bi doprinijeti ujednačavanju mehanizma monetarne transmisije. Prethodni ciklus rasta kamatnih stopa potvrdio je koliko je transmisijski mehanizam fragmentiran duž nacionalnih granica. To se u protekle dvije godine najbržega rasta temeljnih kamatnih stopa u povijesti europodručja vidjelo kroz veoma različite nacionalne brzine prijenosa promjena kamatnih stopa na depozite i kredite.

Nasuprot tome, prijenos na obvezničke prinose bio je ujednačen zbog većeg stupnja tržišne integracije i uloge državnih obveznica u monetarnim operacijama Eurosustava.

Hrvatska je imala jedan od najnižih koeficijenata prijenosa u europodručju za gotovo sve vrste kamatnih stopa, osim za prinose državnih obveznica.

„Sada vrlo vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa. Postavlja se pitanje hoće li spor kamatni prijenos značiti inerciju kamatnih stopa u Hrvatskoj jednom kada ESB započne smanjivati kamatne stope? Nema razloga za očekivanje da bi se brzina kamatnog prijenosa mogla odjednom promijeniti. Odgovor je stoga vjerojatno potvrdan; spor prijenos će se nastaviti“, ocijenili su analitičari Hrvatske udruge banaka, uz napomenu da tome može pogodovati i snažna potražnja za kreditima u Hrvatskoj, koja je povezana sa znatno bržim gospodarskim rastom nego u europodručju koji će se, po svemu sudeći, nastaviti.