Velika analiza Financije.hr: Hibridni rad je budućnost nekih sektora

„Ako imamo puno posla, onda smo većinom doma. Možda zvuči malo smiješno, ali je zapravo tako. Kad smo doma, onda smo na miru, imamo potpuno koncentraciju koja je jako bitna za programiranje. Rad iz ureda zna dekoncentrirati“, kaže magistra inženjerka informacijskih tehnologija Lada Borovina Kovjanić, koja radi kao senior softver inženjerka u tvrtki mStart plus, i Inženjerka je 2024. godine.

Zadnjih nekoliko godina, Lada radi „remote“ i hibridni rad rezultirao je brojnim kreativnim idejama, a ured joj je sada mjesto susreta i druženja s kolegama.

„Imam mogućnost dolaska u ured, ali tako reći tu mogućnost koristim s kolegama isključivo kako bismo se družili. Kad se nađemo to bude jako opuštajuće. Ako sam slučajno u uredu, a trebam biti koncentrirana, radim sa slušalicama i slušam muziku. Moram biti potpuno koncentrirana da obavim svoj posao. Tako da uglavnom radim od doma i to mi je stvarno neprocjenjivi benefit“, rekla je Borovina Kovjanić za Financije.hr.

Rad od kuće, „remote“ ili rad na daljinu, koncept je koji do pandemije bolesti Covid 19, uzrokovane SARS-CoV-2 virusom, skoro niti jedno radno zakonodavstvo nije poznavalo na tako sveobuhvatan način. Do tada je, uglavnom, bio rezerviran za sektore kao što je IT, digitalne nomade ili za radnike koji su bili vezani za tržišta van svoje matične zemlje, s ogromnom vremenskom razlikom.

Iako su i u vremenu prije Covida 19 postojale on-line tehnologije, koje su se itekako mogle koristiti, i dalje smo putovali na sastanke, s kraja na kraj zemlje, i više smo vjerovali kontaktima i susretima, „têt à têt“.

No, pandemija je promijenila sve. Rad od kuće, postao je sinonim za društvenu brigu i stigma, koja ga je do tada pratila, i koja je smatrala da je rad od kuće – u stvari ne rad, potpuno je pala u vodu. U vrijeme pandemije, i poslodavci i radnici su brigu o zdravlju ali i odgovornost prema poslu stavili na prvo mjesto. I stvari su, usprkos ograničenjima, funkcionirale, iako je sve i svima bilo potpuno novo, a zakonski tek djelomično regulirano.

Hibridni rad – što je i gdje smo danas?

Koncept brze prilagodbe na rad od kuće mnogima je dokazao da to nije nerad te se rodio koncept takozvanog hibridnog rada, odnosno kombiniranja rada od kuće/rada na daljinu i povremenog dolaska u urede.

Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) Hrvatske, cilj je bio imati 20 posto državnih službenika u hibridnom modelu rada i 60 posto državnih službenika educiranih za primjenu hibridnog modela rada do kraja 2023. godine.

Investiciju  C2.2. R2-I2 Uvođenje modela za hibridni pristup radnom mjestu – „Smartworking“ u okviru NPOO, vrijednu ukupno 9,92 milijuna eura, s reformama kojima se unaprjeđuje postupak zapošljavanja u državnoj službi i uvodi novi model plaća i rada u državnoj i javnim službama, provodi Ministarstvo pravosuđa i uprave.

„Uvođenje hibridnog modela rada nije samo mjera koju moramo ispuniti u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, već i odgovor državne uprave na suvremene trendove i promjene na tržištu rada. Stoga je Ministarstvo pravosuđa i uprave za hibridni model rada u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osiguralo računalnu opremu u vrijednosti preko 6,6 milijuna eura. Početkom ove godine svim državnim tijelima distribuirano je 5.000 kompleta računalne opreme, uspješno je proveden pilot projekt uvođenja hibridnog načina rada u 28 državnih tijela i educirano je 62 posto službenika za hibridni način rada, čime je ispunjen jedan od pokazatelja u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Dok drugi pokazatelj, 20 posto službenika koji rade u hibridnom modelu rada, treba ispuniti do kraja 2023. godine“ kazao je ministar Ivan Malenica, potkraj 2023. godine, pojašnjavajući poduzete korake.

Rad na daljinu i hibridni rad omogućuju brojne pozitivne učinke što na smanjenje prometnog zagušenja, na poslovne i stambene troškove, na opterećenje infrastrukture te na ubrzavanje digitalizacije, čime se izravno doprinosi europskim politikama za zelenu i digitalnu tranziciju, kao i klimatsku neutralnost do 2050. godine, ali i na povećanje fleksibilnosti i samostalnosti službenika, mogućnosti boljeg usklađivanja privatnog i poslovnog života te na smanjenje vremena putovanja na posao.

Četverodnevni radni tjedan – jedno od rješenja

Četverodnevni radni tjedan još je jedno od rješenja ali i dokaza promjene radnih trendova kojem svjedočimo nakon pandemije. Među prvima u Europskoj uniji uvela ga je Italija, odnosno talijanski proizvođač luksuznih automobila Lamborghini. Novo četverodnevno radno vrijeme vrijedit će za radnike u proizvodnji, koji će ubuduće imati rotirajući raspored u dvije smjene.

Ovaj model do sada je već uveden i u 45 tvrtki diljem Njemačke, čime je započelo testno razdoblje od pola godine.

Tijekom ovog perioda, utvrđivat će se učinci skraćenog radnog vremena uz istu plaću kakva je bila i za petodnevni radni tjedan. Inicijativu predvodi berlinska konzultantska kuća Intraprenör, u suradnji s neprofitnom organizacijom 4 Day Week Global.

Oni koji zagovaraju ovu inicijativu vjeruju kako će to radnike učiniti sretnijima i produktivnijima u trenutku kada je u toj zemlji zabilježen veliki pad produktivnosti i manjak radne snage.

Pilot-program u kojem je 41 američka tvrtka radila samo četiri dana, poslije godinu dana se pokazao kao pun pogodak te su zadovoljstvo njime izrazili i zaposlenici i čelnici tih tvrtki. Tako su rezultati pokazali da je primjetno poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog dijela njihovih života.

Ispitanici su u SAD-u odgovarali i na pitanje o odlasku iz neke od spomenutih tvrtki, pri čemu je skoro trećina onih koji su to planirali odustala poslije uvođenja četverodnevnog radnog tjedna. Niti jedna od kompanija, koja je sudionica ove studije, ne želi se vratiti na uobičajeni radni tjedan, dok bi većina zaposlenika na to pristala samo uz značajnu povišicu.

I Lada, s početka naše priče, kaže da je puno učinkovitija kad radi od doma.

„Puno mi je lakše tako i raditi i živjeti. Mogu dočekati s ručkom svoje dijete kad dođe iz škole i slično. Konkretno sad sa sinom razvijam jednu aplikaciju. Ne smijem vam još otkriti o kojoj se temi radi, ali trebala bi izaći do kraja ljeta. Edukativna je tema, to vam mogu već reći. Namjeravam i dalje pisati tehnološke blogove i slično“, rekla je za Financije.hr, inženjerka 2024. godine, Lada Borovina Kovjanić.

Rad od doma – problem na tržištu nekretnina

Iako se na izgled čini da hibridni rad ima samo benefite, ipak postoje sektori koji su zbog ovog novog trenda u problemima. Kako sve više zaposlenika radi od kuće u eri hibridnog rada, mnoge tvrtke smatraju da su im potrebni manji uredi. U usporedbi s tlocrtima, prije pandemije, dizajniranim za smještaj što većeg broja radnika, više poduzeća razmatra kompaktnije prostore za rad.

Prema brojkama globalne tvrtke za komercijalne nekretnine JLL, 48 posto klijenata na glavnim tržištima, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku i Francusku, kao rezultat novog, hibridnog radnog trenda, nastoji smanjiti urede ali i smanjiti svoj „ugljični otisak“ u sljedećih tri do pet godina.

Ovo skoro smanjenje broja zaposlenih, odnosno češći rad od kuće, imat će ogromne posljedice za industriju nekretnina. Kako sve više ugovora o najmu završava, stručnjaci predviđaju plimni val dostupnog poslovnog prostora na tržištu.

Prema podacima tvrtke Leesman za istraživanje radnih mjesta iz ožujka 2024., ukupna smanjenja prostora mogla bi dosegnuti 40 posto u globalnoj bazi klijenata od 766 tvrtki. Projicirano na, primjerice London, ukoliko bi trenutni broj korisnika ureda odlučio prijeći na hibridni rad, korporativno smanjenje bilo bi ekvivalentno 5,26 milijuna kvadratnih metara uredskog prostora koji bi ostao prazan.

I Sjedinjene Američke Države imaju takav problem, izvijestio je Moody’s. Sektor upražnjenih ureda u Sjedinjenim Američkim Državama, koji iznosi 19,8 posto, srušio je rekord, postavljen u prošlom kvartalu i povećan je za 20 baznih bodova.

„Ovo je porast u odnosu na 19,6 posto, koliko je zabilježeno u četvrtom tromjesečju 2023. godine ali i nova rekordna vrijednost i iznad 19,3 posto tijekom kraha štedno kreditnih zadruga u SAD osamdesetih i devedesetih“, navodi Moody’s.

Ova nova rekordno visoka stopa upražnjenih ureda je 50 baznih bodova iznad recesijskih vrhunaca zabilježenih 1986. i 1991. godine. Ovo novo povećanje upražnjenih ureda naglašava dugoročne posljedice hibridnih modela rada, unatoč pozitivnim trendovima zapošljavanja i rasta BDP-a, u trenutnom ekonomskom ciklusu, navodi se u ovom izvješću.

No, bez obzira na benefite i izazove, jedno je izvjesno – koji god model imali, više svakako neće biti tradicionalni.