Varšavska burza se vidi u društvu razvijenih tržišta kapitala, Zagreb traži iskorak kroz regiju

Prije dva mjeseca u Zagrebu je potpisan dogovor o suradnji osam burzi s prostora srednje i jugoistočne Europe, na inicijativu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), s idejom da se da poticaj razvoju regionalnog tržišta kapitala i produbi likvidnost te osnaži zanimanje investitora.

U to su, osim zagrebačke, uključene i burze iz Bratislave, Budimpešte, Bukurešta, Ljubljane, Skopja, Sofije i Varšave.

Ideja je zapravo tek na početku puta, no ako se ostvare ambicije regionalno najlikvidnije Varšavske burze možda bi to moglo kao koncentrični krugovi zapljusnuti i ostale uključene aktere.

Naime, glavni izvršni direktor Varšavske burze Tomasz Bardzilowski je usvrdio kako na toj burzi očekuju da se u razdoblju od tri do pet godina uzdignu na razinu razvijenog tržišta kapitala u skladu s takozvanom MSCI klasifikacijom burzi.

Naime MSCI, odnosno Morgan Stanley Capital International, je investicijsko-analitička tvrtka koja se bavi ocjenom i kategorizacijom tržišta kapitala ovisno o stupnju ekonomskog razvoja, veličini i likvidnosti te pristupnosti tržišta za investitore ovisno o nekoliko temeljnih kriterija.

Zemlje i njihova tržišta kapitala su svrstane u jednu od tri kategorije – razvijena tržišta, tržišta u nastajanju i takozvani ‘frontier market’ što je naziv za tržište u razvoju nižega stupnja koje je malo, manje likvidno i s manje opcija za investitore.

Poljska je svrstana u tržište u nastajanju ili razvoju, a jedino je još burza u Mađarskoj među spomenutih regionalnih osam svrstana u tu kategoriju.

Rumunjska i Slovenija zajedno s, primjerice, baltičkim zemljama se vode kao napredan ‘frontier market’, dok je hrvatsko tržište kapitala kategorizirano upravo kao ta vrsta tržišta u razvoju nižega stupnja.

Ono što se čini izvjesnim je da Zagrebačka burza teško može nadići trenutačni status bez pokušaja povezivanja kakvo nosi inicijativa EBRD-a.

Po riječima Bardzilowskog, ulazak poljske burze u društvo onih sa statusom razvijenih tržišta bio bi prvi takav iskorak za jednu postkomunističku zemlju.

Ono što je dosad uglavnom karakteriziralo takva tržišta, a to vidimo i po primjeru Hrvatske, su mala kapitalna snaga, nedovoljno snažne i razvijene institucije i ograničena strana ulaganja.

Snaženje poljskog tržišta kapitala bi trebalo dobiti poticaj i novom vrstom ulagačkih računa kojim bi građani mogli uložiti do 100 tisuća zlota ili 23.600 eura bez obveze plaćanja poreza. Drugi važan razvojni faktor, procjenjuju na Varšavskoj burzi, je ulaganje u obrambeni sektor, odnosno osjetan rast vojne potrošnje u istočnoj Europi potaknute osjećajem sigurnosne prijetnje iz Moskve.

Naravno, ulazak u krug razvijenih tržišta kapitala samo bi dodatno pojačalo priljev investicija u Poljsku, a sve bi to onda doprinijelo i povećanju evaluacije poljskih tvrtki.

Trenutačno dionice izlistane na Varšavskoj burzi čine 1,1 posto vrijednosti MSCI indeksa za tržišta u nastajanju.

Bardzilowski, kako prenosi Euronews, je rekao da su u Varšavi svjesni da su puno veća riba među tržištima kapitala u razvoju no što bi bili među razvijenim tržištima, no da to potiče na dodatni napor kako ne bi ostali nezamijećeni na radarima investitora.

Przemyslaw Kwiecien, glavni ekonomist u tvrtki XTB koja pruža trgovinsku platformu za sudjelovanje na tržištu kapitala s 1,7 milijuna klijenata diljem svijeta, smatra da Poljska ipak nije nekoliko godina već nekoliko desetljeća daleko od postizanja status razvijenog tržišta kapitala.

“Ekonomski gledano, Poljska se može smatrati razvijenim gospodarstvom. Činimo civilizacijski iskorak, pridružujemo se skupini G20 i približavamo se vodećim zemljama po bruto društvenom proizvodu (BDP) po glavni stanovnika ili po plaćama. U smislu tržišta, to je više pitanje kako ulagači reagiraju na različite situacije te do kojeg stupnja je gospodarstvo temeljeno na domaćem kapitalu. Poljska je vrlo ovisna o globalnim kapitalnim kretanjima i to se neće tako brzo promijeniti”, ocijenio je Kwiecien.

Po njegovim riječima, pokazatelji kao što su BDP po glavni stanovnika ili plaće tek su prvi korak u izgradnji snažnog financijskog tržišta jer treba vremena da se akumulira kapital. A veličina domaćeg kapitala je ključna da bi se tržište označilo kao razvijeno.

“Kada se dogode globalni šokovi i dođe do globalnog odljeva kapitala, tržišta koja su o tome ovisnija dođu pod veći pritisak. Tržište koje se samo financira i gdje su potrebe tržišta kapitala zadovoljene domaćom štednjom reagira drugačije na globalne faktore”, pojasnio je poljski analitičar.

Dodaje da taj problem nije samo poljski, već i primjer Južne Koreje, koja je još razvijenije gospodarstvo, pokazuje koliko je teško dobiti status razvijenog tržišta kapitala.

Tržišna kapitalizacija tvrtki na Varšavskoj burzi veća je od kumulativne tržišne kapitalizacije burzi u Pragu, Budimpešti i Bukureštu, no ipak nedovoljna likvidnost ostaje problem.

Osim toga, u zadnjem izvješću MSCI-a za Varšavsku burzu se ističu nedostaci poput nedovoljno informacija na engleskom ili nerazrađena pravila oko registracije i reprezentacije dionica koje pripadaju stranim investitorima.

Iz EBRD-a su u povodu povezivanja regionalnih tržišta kapitala poručili da se već desetljećima tržišta kapitala središnje i istočne Europe bore s problemima fragmentiranosti i nedovoljne likvidnosti.

Harmoniziranje procesa trgovanja je korak koji bi trebao borbu protiv tih problema povesti u dobrom smjeru.