Udruga Baby Beef za Financije.hr: Uvoz govedine poražavajući, Hrvatska ima veliki potencijal za domaću proizvodnju

U 2023. godini u Hrvatsku je uvezeno 35.527 tona goveđeg mesa, što je vrijednost od oko 204,2 milijuna eura. Ako mesu dodamo i klaoničke proizvode, odnosno one proizvode koji nisu kategorizirani u klasičnom smislu trančiranja mesa, uvezeno 187.428 tona mesa, u vrijednosti od oko 689,2 milijuna eura.

Živih goveda, prema podacima Ministarstva poljoprivrede RH, u 2023. uvezeno je 185.776 komada, što je 8,6 posto više nego prethodne godine. Vrijednosno, to iznosi oko 143 milijuna eura. Uvozi se i smrznuto goveđe meso, sa svježim, pa je njega uvezeno u vrijednosti ukupno od 203,5 milijuna eura što je porast od 15,7 posto godišnje.

U 2024. godini, trend se nastavlja uvoz goveđeg mesa iznosio je 39.864 tona, ili u vrijednosti od 237,34 milijuna eura, dok je izvoz, prema podacima najveće i najstarije udruga tovljača junadi u Hrvatskoj, Baby Beef, iznosio 6.730 tona, odnosno 40,8 milijuna eura. Tako izvoz u odnosu na uvoz, prema podacima Carinske uprave, čini tek 17,2 posto, upozoravaju iz ove udruge.

Tajnik udruge Baby Beef, Nikola Pavičić, za Financije.hr ističe kako su ovi podaci porazna stvarnost poljoprivredne proizvodnje u RH, no istovremeno pokazuju i koliko je veliki potencijal sektora tovnog govedarstva.

Najveći problemi koji su kočnica razvoja mesnog govedarstva u RH su nedostatak domaće teladi zadovoljavajuće kvalitete za daljnji tov za proizvodnju goveđeg mesa, nedostatak adekvatnog poljoprivrednog zemljišta u posjedu i na raspolaganju proizvođačima junadi, za proizvodnju hrane za stoku koju tove, te nizak stupanj investiranosti u sektor u odnosu na zemlje EU, a time niska produktivnost i konkurentnost.

„Također, problem su i višestruki parafiskalni nameti koji prate proizvodnju goveđeg mesa implementirani u sve faze proizvodnog procesa (od primarne proizvodnja, klanja, prerade i distribucije). Problem je i uvoz goveđeg mesa i mesnih prerađevina neadekvatne kvalitete u odnosu na deklarirano, konkurencija s proizvođačima iz okruženja koji imaju mnogo jaču podršku domicilnih zemalja koje ih štite i potiču proizvodnju na razne načine (vezanje benefita od proizvodnje zelene energije sa stočarskom proizvodnjom, sektorskom organizacijom tržišta i sl.), te neuređenost domaćeg tržišta poljoprivrednih proizvoda (sektorsko ugovaranje, kratki lanci opskrbe, ulaganja u promocije domaćih poljoprivrednih proizvoda i sl.)“, kaže Pavičić.

Nedostatak klaoničarskih i prerađivačkih kapaciteta na raspolaganju udruženjima proizvođača u obliku proizvođačkih i sektorskih organizacija koje bi domaću proizvodnju mogla približiti hrvatskom potrošaču, također navodi kao problem a prisutan je i visok stupanja administrativne opterećenosti poljoprivrednih proizvođača.

Na pitanje koliko je problematično i to što se uveze živo govedo iz, primjerice, Rumunjske i othrani u Hrvatskoj te koliko to utječe na konkurentnost, Pavičić pojašnjava kako je to otežavajući faktor u održavanju postojećeg nivoa proizvodnje u RH, a rast i razvoj je gotovo nemoguć.

„Razlog tomu je nedostatak teladi za daljnji tov u cijeloj EU. Posljedica je to smanjenja proizvodnje i zatvaranja farmi u zapadnoj Europi, te razvoj vlastitog tova u zemljama koje su do sada bile izvoznice teladi (Rumunjska, Češka, Slovačka, Mađarska). U takvim odnosima, cijene uvozne teladi enormno rastu i dovode do upitnosti rentabilnost njihovog daljnjeg tova u RH. Udruga Baby Beef je u suradnji sa znanstvenom zajednicom izradila program s prijedlozima za podizanje vlastite proizvodnje teladi i ponudila rješenja nadležnim institucijama u RH. Riječ je o modelima koji su do sada već dokazali učinkovitosti u drugom obliku poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj“, kaže tajnik ove udruge, Nikola Pavičić.

Ističe i kako Hrvatska itekako može biti samodostatna u proizvodnji govedine.

„Ne da Hrvatska može biti samodostatna u proizvodnji goveđeg mesa, nego ima potencijal da može biti perjanica u izvoznom potencijalu, što u izvozu žive junadi za kojom postoji velika potražnja na tržištu Mediterana, što u izvozu goveđeg mesa i mesnih proizvoda dodane kvalitete. Jer, proizvodnja goveda, goveđeg mesa i mesnih prerađevina na ovim prostorima je unazad par desetljeća bila višestruko veća“, kaže Pavičić za Financije.hr.

Ocjenjuje kako država mora biti više okrenuta ka poljoprivrednoj proizvodnji, kako bi je potakla na daljnji razvoj.

„Da bi se to ostvarilo i to u ne tako dalekoj budućnosti nužno je da poljoprivredna politika RH bude okrenuta proizvodnji proizvoda više dodane vrijednosti. To se može postići otklanjanjem već gore navedenih prepreka koje onemogućavaj takav scenarij i uključivanjem svih resursa hrvatske Vlade u ostvarivanju zacrtanog strateškog cilja, a to je proizvodnja prehrambenih proizvoda do nivoa koji će osigurati samodostatnost i prehrambenu neovisnost Republike Hrvatske“, kaže za Financije.hr Nikola Pavičić, tajnik Udruge Baby Beef.

A Udruga je dokazala da je to moguće, pokretanjem branda „Hrvatska junetina“ pridonijeli su snažnijem pozicioniranju domaće junetine i jačanju suradnje s trgovcima, mesnicama i ugostiteljima. Prodaja domaće junetine značajno je rasla u trgovinskim lancima te se tako polako zaustavlja trend rasta uvoza govedine.

Domaće je važno jer većina domaćih proizvođača provodi sljedivost mesa od farme do stola, što znači da se može pratiti porijeklo i uvjeti uzgoja. Manja je i vjerojatnost kontaminacije i aditiva u usporedbi s nekim uvoznim proizvodima. Domaće meso je svježije jer ne putuje tisućama kilometara.