Visoko obrazovanje ima 51,7 posto stanovnika Zagreba u dobi od 25 do 64 godine, dok njihov udio u Panonskoj Hrvatskoj iznosi 20,5 posto. Razlika između dviju hrvatskih regija dosegnula je 31,2 postotna boda, pokazuju najnoviji podaci Eurostata za 2025. godinu.
Između njih smjestile su se Jadranska Hrvatska, u kojoj je visokoobrazovano 31,1 posto stanovnika radne dobi, i Sjeverna Hrvatska s udjelom od 22,4 posto. Prosjek Europske unije iznosi 36,9 posto, pa ga među četiri hrvatske statističke regije premašuje jedino Grad Zagreb.
Regionalni jaz pritom se povećava. U Zagrebu je udio visokoobrazovanih između 2022. i 2025. porastao sa 44,5 na 51,7 posto, odnosno za 7,2 postotna boda. U Panonskoj Hrvatskoj povećan je sa 17,4 na 20,5 posto, za 3,1 postotni bod. Razlika između tih dviju regija tako se u tri godine proširila s 27,1 na 31,2 postotna boda.
Jadranska Hrvatska u istom je razdoblju napredovala s 25,1 na 31,1 posto, dok je udio visokoobrazovanih u Sjevernoj Hrvatskoj porastao s 20,1 na 22,4 posto. Na razini cijele Hrvatske taj je udio povećan s 26,1 na 31 posto, brže od prosjeka Europske unije, koji je porastao s 34,2 na 36,9 posto.
Podaci su dio Eurostatova Regionalnog godišnjaka za 2026. godinu i temelje se na Anketi o radnoj snazi. Visoko obrazovanje obuhvaća razine od kratkih stručnih studija do preddiplomskih, diplomskih i doktorskih programa. Eurostat obrazovni status pripisuje regiji u kojoj je ispitanik živio u trenutku ankete, bez obzira na to gdje je završio studij.
Hrvatska ima više srednje obrazovanih od europskog prosjeka
Velika razlika u udjelu visokoobrazovanih ne znači da stanovnici ostalih hrvatskih regija uglavnom imaju nisku razinu obrazovanja. Hrvatsku obilježava vrlo visok udio ljudi sa završenim srednjim ili poslijesrednjim obrazovanjem koje ne pripada visokoškolskim programima.
Takvu razinu obrazovanja ima 59,6 posto stanovnika Hrvatske od 25 do 64 godine, znatno više od prosjeka Europske unije od 44,3 posto. U Panonskoj Hrvatskoj njihov udio doseže 63,9 posto, u Jadranskoj 63,3 posto, a u Sjevernoj Hrvatskoj 63,1 posto. U Zagrebu iznosi 45,1 posto.
S druge strane, nisku razinu formalnog obrazovanja, koja obuhvaća najviše završenu osnovnu školu ili niže srednje obrazovanje, ima 9,4 posto hrvatskih stanovnika radne dobi. Prosjek Europske unije gotovo je dvostruko viši i iznosi 18,8 posto.
Najniži udio stanovnika s niskom razinom obrazovanja ima Zagreb, 3,2 posto, a slijedi Jadranska Hrvatska s 5,6 posto. U Sjevernoj Hrvatskoj njihov je udio 14,5 posto, a u Panonskoj 15,5 posto.
Hrvatska se zato manje suočava s manjkom završenog srednjeg obrazovanja, a više s njegovim nastavkom prema fakultetima i drugim oblicima tercijarnog obrazovanja. Izvan Zagreba srednja, često strukovna sprema ostaje dominantan obrazovni profil stanovništva.
Eurostat navodi da je srednja razina obrazovanja posebno zastupljena u istočnim članicama Europske unije, gdje strukovno obrazovanje ima važniju ulogu u ulasku na tržište rada. Nasuprot tome, glavni gradovi privlače veći broj visokoobrazovanih stanovnika zbog koncentracije sveučilišta, istraživačkih institucija, uprave i radnih mjesta u uslugama s većom dodanom vrijednošću.
Snažna zastupljenost strukovnog obrazovanja
Razlika ostaje velika i kada se promatraju samo stanovnici između 25 i 34 godine, iako je među njima visoko obrazovanje zastupljenije nego u cijeloj radnoj populaciji.
U Zagrebu je visoko obrazovanje završilo 58,9 posto stanovnika te dobne skupine. U Jadranskoj Hrvatskoj njihov je udio 43,1 posto, u Sjevernoj 32,6 posto, a u Panonskoj Hrvatskoj 31,9 posto.
Europska unija postavila je cilj prema kojem bi do 2030. najmanje 45 posto ljudi od 25 do 34 godine trebalo imati završeno visoko obrazovanje. Zagreb je taj prag premašio za gotovo 14 postotnih bodova, dok mu se Jadranska Hrvatska približila. Sjeverna i Panonska Hrvatska za europskim ciljem zaostaju više od 12 postotnih bodova.
Na razini cijele Hrvatske visoko obrazovanje ima 42 posto stanovnika od 25 do 34 godine, prema 44,8 posto u Europskoj uniji. Eurostat navodi da su cilj od 45 posto već dosegnule 93 od 243 europske regije za koje su dostupni podaci. Među regijama s najvećim udjelima prevladavaju glavni gradovi i druga velika obrazovna i gospodarska središta.
Hrvatska istodobno ima vrlo malo mladih s niskom razinom obrazovanja. Njihov udio među stanovnicima od 25 do 34 godine iznosi 3,6 posto, dok je prosjek Europske unije 13,5 posto. U Zagrebu ih je 1,7 posto, u Jadranskoj Hrvatskoj 2,3 posto, u Sjevernoj 4,6 posto, a u Panonskoj 6,3 posto.
Više od polovice mladih u Hrvatskoj završilo je srednje ili poslijesrednje obrazovanje bez fakultetske diplome. Taj udio iznosi 54,5 posto, u usporedbi s 41,7 posto u Europskoj uniji. U Sjevernoj Hrvatskoj doseže 62,8 posto, a u Panonskoj 61,8 posto, što ih svrstava među europske regije s izrazito snažnom zastupljenošću srednjeg i strukovnog obrazovanja.
Zagreb privlači diplomirane stanovnike iz cijele zemlje
Podaci opisuju obrazovnu strukturu ljudi koji danas žive u pojedinoj regiji, a ne uspješnost tamošnjih škola i fakulteta. Zagrebačka prednost zato proizlazi i iz dugogodišnjeg preseljenja mladih radi studiranja i zapošljavanja.
Eurostat ističe da glavni gradovi privlače visokoobrazovane stanovnike širokom ponudom sveučilišta, poslova i društvenih sadržaja. Takav učinak dodatno povećava regionalni jaz jer dio ljudi koji diplomiraju u Zagrebu ondje nastavlja živjeti i raditi, dok njihove matične regije gube obrazovani dio stanovništva.
Zagreb se tako nalazi među 24 europske regije u kojima najmanje polovica stanovnika od 25 do 64 godine ima visoko obrazovanje. U toj su skupini, među ostalima, glavni gradovi Litve, Poljske, Irske, Švedske, Mađarske, Francuske, Danske, Belgije, Češke, Slovačke, Nizozemske i Španjolske.
Koncentracija diplomiranih stanovnika prati i koncentraciju gospodarskih aktivnosti. Sjedišta velikih kompanija, državne uprave, financijskih institucija, tehnoloških tvrtki i profesionalnih usluga većinom su u Zagrebu, gdje je potražnja za visokoobrazovanom radnom snagom veća. Panonska i Sjeverna Hrvatska imaju izraženiju ulogu industrije, poljoprivrede i zanimanja koja se oslanjaju na srednje i strukovno obrazovanje.
Obrazovna struktura nije jedino mjerilo uspješnosti tržišta rada
Regionalni podaci o zaposlenosti pokazuju da veći udio fakultetski obrazovanih uglavnom prati povoljnije tržište rada, ali i da ta veza nije jednaka u svim dijelovima Hrvatske.
Stopa zaposlenosti stanovnika od 20 do 64 godine u Zagrebu je 80,8 posto, a u Panonskoj Hrvatskoj 68,4 posto. Jadranska Hrvatska bilježi stopu od 73,8 posto, dok je Sjeverna Hrvatska sa 75,8 posto znatno bliža Zagrebu premda ima više nego dvostruko manji udio visokoobrazovanih.
Sličnu razliku pokazuje nezaposlenost mladih od 15 do 29 godina. U Panonskoj Hrvatskoj ona iznosi 17,6 posto, u Jadranskoj 12,3 posto, u Zagrebu 12,2 posto, a u Sjevernoj Hrvatskoj 7,9 posto.
Sjeverna Hrvatska tako spaja visok udio srednje i strukovno obrazovanih s relativno visokom zaposlenošću i najnižom nezaposlenošću mladih među hrvatskim regijama. To upućuje na važnost usklađenosti kvalifikacija s regionalnom potražnjom za radnicima, uz samu razinu završenog obrazovanja.
Zagreb, pak, ima ukupnu stopu nezaposlenosti od tri posto, ali nezaposlenost mladih od 12,2 posto. Eurostat navodi da je nezaposlenost mladih u Zagrebu 4,1 put viša od ukupne stope, što je najveći relativni raskorak među svim regijama Europske unije.
Pročitajte još:
Najnoviji podaci tako otkrivaju dva različita regionalna izazova. Panonska Hrvatska suočava se s najnižim udjelom visokoobrazovanih i najslabijim pokazateljima zaposlenosti, dok Zagreb koncentrira fakultetski obrazovano stanovništvo, ali mladima i dalje otežava prvi ulazak na tržište rada.
Hrvatska u cjelini ima razmjerno malo ljudi s niskom razinom obrazovanja i snažnu bazu srednje i strukovno obrazovanih. Glavni regionalni jaz nastaje na prijelazu prema visokom obrazovanju i u sposobnosti pojedinih sredina da diplomirane stanovnike zadrže, privuku i zaposle.
