U Hrvatskoj jedino Zagreb dosegao ciljanu stopu zaposlenosti u EU

U prošloj godini stopa zaposlenosti osoba u dobi između 20 i 64 godine u Europskoj uniji (EU) došla je na 76,1 posto što je najveća razina otkako se počela mjeriti ta statistika u 2009. godini. Time je ona došla na samo 1,9 postotnih bodova od cilja postavljenog za 2030. godinu, odnosno od brojke od 78 posto.

Logično je da brojke nisu podjednake niti jednako dobre u svim regijama EU-a, no dobra je vijest da je gotovo polovica ili čak 47,1 posto njih u 2025. godini uspjelo nadmašiti postavljeni cilj za 2030. godinu. Među tih 115 regija ističe se nekolicina zemalja.

Tako je u Češkoj brojku od 78 posto stope zaposlenosti ostvarilo svih osam regija, a u Pragu je ona iznosila 86 posto.

U Danskoj je ciljana stopa premašena u četiri od pet regija dok je u Njemačkoj to slučaj za 34 od 38 regija. Berlin, međutim, nije među njima jer je tamo stopa 76,7 posto koja je ipak veća od EU prosjeka. U Irskoj su uspješne u smislu zaposlenosti sve tri regije, a u Mađarskoj je uspješno njih šest od osam dok je u Nizozemskoj to svih 12.

Portugal ima sedam od devet uspješnih regija, Slovačka tri od četiri, a Švedska je uz Češku, Irsku i Nizozemsku još jedna zemlja gdje su sve regije, njih osam, postigle europsku ciljanu stopu zaposlenosti. Estonija, Cipar i Malta imaju status po jedne regije i sve su te zemlje također ostvarile cilj.

U Hrvatskoj, očekivano, najbolje stoji grad Zagreb gdje je stopa zaposlenosti na kraju prošle godine bila 80,8 posto.

Ostale tri hrvatske regije još su ispod prosjeka EU-a. Najlošija je situacija u Panonskoj Hrvatskoj gdje je stopa zaposlenosti tek 68,4 posto.

U Jadranskoj Hrvatskoj ona je 73,8 posto, a druga najuspješnija regija je Sjeverna Hrvatska s brojkom od 75,8 posto.

U Sloveniji je Zapadna Slovenija ostvarila cilj sa stopom od 79,9 posto, no u Istočnoj Sloveniji još ima posla da se brojka podigne sa 76,8 posto.

Inače, u šest EU regija stopa je prešla 85 posto. To su, osim Praga, regija poljskog glavnog grada Varšave s 86,9 posto, arhipelag Aland u Finskoj, nizozemski Utrecht, Oberbayern u južnoj Njemačkoj i Mellersta Norrland na sjeveru Švedske.

Oko četvrtine europskih regija, odnosno 64 od ukupno 244, ima stopu zaposlenosti ispod 74 posto, a kako smo vidjeli među njima su Panonska Hrvatska i Jadranska Hrvatska.

Među njima je 11 od 27 franucskih regija među kojima je pet prekomorskih, 11 od 21 talijanske, 11 od 13 u Grčkoj te također 11 od 19 u Španjolskoj. Ni Rumunjska ne stoji dobro jer je sedam od osam regija na ispod 74 posto stope zaposlenosti.

Regije glavnih gradova u kojima je stopa ispod 74 posto uključuju belgijski Bruxelles, talijanski Lazio, Beč, grčki Attiki te Luksemburg.

U Luksemburgu je brojka 73,9 posto, a na području gdje je Atena 73,1 posto.