Turistička sezona povećala broj stranih radnika u Hrvatskoj, dolaze nam čak i iz Uzbekistana

U prvih šest mjeseci ove godine, Hrvatska je izdala 112.389 dozvola za boravak i rad, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva unutarnjih poslova RH.

Najviše radnih dozvola izdano je u turizmu i ugostiteljstvu, 38.372, a slijede ga sektor graditeljstva s 36.864 izdanih radnih dozvola te sektor industrije s 13.704 radne dozvole.

Stranih radnika ima i u sektoru prometa i veza i to 7.723 te a najmanje ih je u sektoru trgovine – 4.163, podaci su MUP-a RH.

„Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad izdano je za novo zapošljavanje 74.184 dozvola, 26.226 za produljenje dozvola, te 11.939 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (11.070)“, navedeno je iz MUP-a.

Najveći broj dozvola za boravak i rad do 30. lipnja 2024. godine izdan je državljanima Bosne i Hercegovine i njih je danas u Hrvatskoj 21.989. Slijede državljani Srbije, kojih je u Hrvatskoj 18.061 a treći po brojnosti su državljani Nepala, njih 17.988.

Državljana Indije je 10.128, Sjeverne Makedonije 9.184, Filipina 7.291, Bangladeša 6.291 a Kosova 4.478. Među stranim radnicima koji su došli u Hrvatsku ima i radnika iz Uzbekistana i to njih 3.000 te Egipta – 2.705.

Najviše izdanih dozvola za novo zapošljavanje izdano je na području Zagrebačke županije – 11.413 a slijedi Istarska županija, gdje je za novo zapošljavanje izdano 11.223 dozvole. Najmanji broj dozvola za novo zapošljavanje u prvih šest mjeseci ove godine, prema podacima MUP-a, izdala je Požeško-slavonska županija – njih 304.

Uspoređujući s podacima za isti period iz prošle godine, vidljiv je rast broja stranih radnika u Hrvatsku.

U 2023. godini, do 30. lipnja, izdano je 91.599 dozvola za boravak i rad a najviše u sektoru graditeljstva, 33.043. Na drugom mjestu je sektor turizma i ugostiteljstva – 32.090, te industrije 10.939.

Strani radnici u istom razdoblju prošle godine u Hrvatsku su dolazili, kao i ove godine, u najvećem broju iz BiH, Srbije i Nepala.

Na četvrtom mjestu su bili radnici iz Sjeverne Makedonije, zatim su slijedili po broju, državljani Indije, Kosova, Filipina, Bangladeša, Turske i Albanije.

Osim broja, iz ovih podataka je razvidno i da se struktura stranih radnika s azijskih tržišta mijenja odnosno evidentni su dolasci radnika iz novih država.