Trgovinski sporazum s Indijom problem za plan vraćanja proizvodnje lijekova u Europu

Nedavno potpisani trgovinski sporazum između Europske unije (EU) i Indije otvara europsko tržište za još veću količinu lijekova proizvedenu u Indiji što zapravo produbljuje ovisnost o jednom od najvećih europskih dobavljača u trenutku dok Bruxelles nastoji pojačati europsku proizvodnju lijekova.

Indija je poznata pod nadimkom “ljekarna svijeta” zbog velike proizvodnje posebice jeftinijih generičkih lijekova i njihovih sastojaka.

Tako sada izgleda da se te dvije europske politke sudaraju.

Podsjetimo, Hrvatska proizvodi generičke lijekove preko Plive i Podravkina Belupa.

U ovome trenutku je u postupku pripreme europski zakon o kritičnim lijekovima kojemu je za cilj poduprijeti proizvodnju bitnih lijekova i za njih potrebnih sastojaka unutar EU-a. Sada je, naravno, pitanje kako to pomiriti sa činjenicom da se dodatno spuštaju trgovinske barijere kad je riječ o uvozu lijekova iz Indije.

“Meni se čini da zakon o kritičnim lijekovima ima malo izgleda za uspjeh u kontekstu primjene trgovinskog dogovora s Indijom”, ocjenjuje za Euronews ekonomist nizozemske banke ING Diederik Stadig.

Naime, više od 90 posto tih takozvanih kritičnih lijekova su generici i Stadig ističe da jeftiniji uvoz teško može vratiti proizvodnju u EU.

U prošloj godini EU je iz Indije uvezao lijekova ili sastojaka lijekova u vrijednosti od 3,35 milijardi eura što je preko 60 tisuća metričkih tona. Istodobno EU je izvezao 1,87 milijardi eura vrijednosti lijekova ili sastojaka u Indiju, a to je bilo nešto preko 16 tisuća metričkih tona, pokazuju podaci Eurostata.

Po riječima Stadiga, dogovor s Indijom smanjuje uvozne troškove za tu zenlju kada kupuje inovativne lijekove te se istodobno smanjuju rokovi za odobrenja koja su potrebna indijskim izvoznicima lijekova.

To znači, zaključuje ekonomist ING-a, da uvoz iz Indije samo može rasti. Oko 40 posto proizvođača sastojaka za kritične lijekove dolazi iz Indije.

Prvi je zapravo na paradoksalnu situaciju upozorio Stefano Marino koji je sada viši konzultant u globalnoj odvjetničkoj tvrtki DLA Piper, a prije je radio kao čelnik odjela za pravna pitanja u Europskoj agenciji za lijekove.

“Ne čini li vam se da se želja za koncentracijom proizvodnje u EU sudara s načelima suradnje s Indijom?”, zapitao je.

Ova nova situacija bi mogla zadati glavobolje pregovaračima u Europskom parlamentu i Vijeću EU-a koji moraju donijeti konačan tekst zakona o kritičnim lijekovima.

Glavni pregovarač Europskog parlamenta na tu temu je Hrvat Tomislav Sokol koji kao član HDZ-a pripada skupini Europske pučke stranke.

On je izjavio kako je za EU važno u novim geopolitičkim okolnostima širiti trgovinske veze, ali i smanjiti ovisnost o trećim zemljama što pokušava postići zakon o kritičnim lijekovima.

U Europskoj komisiji smatraju da nema nikakvog sudara politika. Njezina glasnogovornica Eva Hrncirova štoviše kaže da su te politike komplementarne.

“Zakon će se pozabaviti ranjivostima u dobavnim lancima podupiranjem ulaganja u europske proizvodne kapacitete dok se istodobno stvaraju međunarodna partnerstva za diverzifikaciju lanaca dobave”, izjavila je Hrncirova.

Drugim riječima, ključ je postići dobru ravnotežu između sigurnosti nabave, dostupnosti i diverzifikacije izvora.

Stadig smatra da bi stvar mogla funkcionirati kod kritičnih lijekova ako EU uspostavi otpornu javnu nabavu i vrlo striktna pravila dvostrukog izvora dobave kod natječaja oko lijekova, no dodaje da to nije baš vjerojatno s obzirom na pritiske troškove na zdravstvene sustave u Europi.