Između četvrtog tromjesečja 2024. i prvog tromjesečja 2025. godine, tri milijuna nezaposlenih osoba ili 23,8 posto svih nezaposlenih u dobi od 15 do 74 godine u Europskoj uniji pronašlo je posao, pokazuju podaci Europskog ureda za statistiku – Eurostata.
Tijekom tog razdoblja, 6,6 milijuna ili 52 posto ostalo je nezaposleno, a 3,1 milijun nezaposlenih odnosno 24,2 posto izašlo je iz radne snage.
Od onih koji su bili zaposleni u četvrtom tromjesečju 2024. godine, 2,5 milijuna ili 1,2 posto postalo je nezaposleno u prvom tromjesečju 2025. godine, a 4,4 milijuna ili 2,1 posto izašlo je iz radne snage.
Od onih koji su se u četvrtom tromjesečju 2024. smatrali izvan radne snage, 4,7 milijuna odnosno 4,1 posto prema podacima Eurostata prešlo je na tržište rada u prvom tromjesečju 2025. godine, a 4,1 milijun (3,5 posto) prešlo je u nezaposlenost.
Eurostat navodi i da od svih onih koji su u početku bili zaposleni, 96,7 posto ili 200,1 milijun ostalo je zaposleno, dok je 1,2 posto ili 2,5 milijuna zabilježeno kao nezaposleno u prvom tromjesečju 2025. godine. 2,1 posto (4,4 milijuna) izašlo je iz radne snage.
„Od svih onih koji su bili izvan radne snage u četvrtom tromjesečju 2024. godine, 92,4 posto (106,8 milijuna osoba) ostalo je tamo i u prvom tromjesečju 2025., dok se 4,1 posto (4,7 milijuna) zaposlilo, a 3,5 posto (4,1 milijun) ostalo je nezaposleno“, navodi Eurostat.
Kada ove podatke poredimo s 2023. godinom, od svih osoba u EU koje su bile nezaposlene u 2023., 36,9 posto ostalo je nezaposleno u 2024., dok se dodatnih 36,9 posto zaposlilo, a 26,2 posto napustilo je radnu snagu.
Od svih onih koji su u početku bili zaposleni, 94 posto ostalo je zaposleno, dok je 1,9 posto zaposlenih u 2023. zabilježeno kao nezaposleno u 2024. godini, a 4,1 posto napustilo je radnu snagu.
Situacija u Hrvatskoj
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) u svibnju je imao registrirano 1.763.824 osiguranika, što je povećanje broja osiguranika za 2,46 posto, odnosno 42.298 osiguranika više u odnosu na 31. svibnja 2024. godine.
U odnosu na 31. svibnja 2023. godine, kako se navodi u priopćenju, broj osiguranika je veći za 5,99 posto, odnosno 99.636 osiguranika više dok se u odnosu na 2022. godinu, bilježi 8,72 posto osiguranika više nego u 2022., odnosno 141.403 osiguranika više.
„Najveći broj osiguranika prema djelatnostima na kraju svibnja 2025. evidentiran je u trgovini na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (257.448), prerađivačkoj industriji (250.684), građevinarstvu (154.814) i obrazovanju (131.972)“, navode iz HZMO.
U odnosu na isto razdoblje 2024. godine, najveći porast broja osiguranika vidi se u građevinarstvu (7.609), djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (6.114), obrazovanju (4.554) te javnoj upravi i obrani; obvezno socijalno osiguranje (4.422).
Krajem svibnja u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirana je 73.231 nezaposlena osoba, što je 17,1 posto ili 15.096 manje nego u istom mjesecu prošle godine, te najniži broj otkako se vodi evidencija, objavili su u utorak. U odnosu na travanj, broj nezaposlenih smanjen je za 10,1 posto ili 8.266 osoba.
Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutačno je na zavodu registriran 70.771 nezaposleni, a oglašeno je 19.217 slobodnih radnih mjesta.
Tijekom svibnja ove godine, u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 8.259 osoba, što je 0,7 posto manje na godišnjoj razini. Pritom je 6.307 osoba ili 76,4 posto došlo iz radnog odnosa, 119 iz redovitoga školovanja te 1.833 iz neaktivnosti.
Iz evidencije nezaposlenih izašlo je 16.525 osoba, što je 12,2 posto manje nego u svibnju lani. Od toga je zaposlena 11.761 osoba i to 10.833 (92,1 posto) na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 928 (7,9 posto) na temelju drugih poslovnih aktivnosti.
Na posljednjoj sjednici Vlade, 12. lipnja, predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković, iznio je i nove podatke o broju nezaposlenih u Hrvatskoj.
„U Hrvatskoj je na dan 11. lipnja bilo nešto manje od 70.000 nezaposlenih, dakle došli smo na broj od 69.924. To je povijesno najniža nezaposlenost od samostalnosti Hrvatske. Istodobno na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje bilježimo trenutačno 1.776.677 osiguranika. To je 40.000 zaposlenih više nego prije godinu dana, a čak 100.000 zaposlenih više nego prije dvije godine“, rekao je premijer Plenković.
Ovi podaci, kako je rekao, govore o pulsirajućem i snažnom hrvatskom tržištu rada, o učinkovitosti aktivnih mjera zapošljavanja kao i značaju dosadašnjih mjera za očuvanje radnih mjesta i likvidnost poduzeća.
„Ostvarili smo i rastu, koji vidjeli smo je 17 kvartala za redom itekako snažan i jedan je od onih koji su najviši na razini Europske unije. Posebno mi je drago da dobro funkcioniraju i programi za zapošljavanje teže zapošljivih radnika“, naglasio je premijer Plenković.
Pročitajte još:
Ako se brojke usporede s onima iz svibnja 2023., sada je 19.563 osiguranika više u građevinarstvu, odnosno 23.877 više nego 2022. godine.
Pozitivan rast bilježi se i u trgovini na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala, sada je 11.337 osiguranika više nego u 2023. i 12.755 osiguranika više nego u 2022. godini, kao i u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, 9.708 osiguranika više nego u 2023. i 9.116 osiguranika više nego u 2022. godini.
