Susret guvernera središnjih banaka u Osijeku: Modernizacija platne infrastrukture u regiji mogla bi smanjiti troškove

Hrvatska narodna banka (HNB) u Osijeku je organizirala Susret guvernera regije u sklopu kojeg je, u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Osijeku, održan i okrugli stol guvernera na temu “Inflacija i tehnologije plaćanja u svijetu koji se brzo mijenja”.

Sudionici panela, Boris Vujčić, guverner HNB-a, Anita Angelovska Bezhoska, guvernerka Narodne banke Sjeverne Makedonije, Primož Dolenc, v.d. guvernera Banke Slovenije, Irena Radović, guvernerka Centralne banke Crne Gore i Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke BiH raspravljali su o aktualnim temama i monetarnim politikama regionalnih središnjih banaka.

Ključne teme bili su izazovi inflacije u narednom periodu, izgradnja efikasnih i sigurnih sustava plaćanja u Europskoj uniji i u regiji a razgovarano je i o razlozima i prednostima koje donosi projekt digitalnog eura.

Guverner HNB-a, Boris Vujčić, istaknuo je kako se inflacija u većini zemalja postupno smanjivala od kraja 2022. nadalje, zbog ublažavanja šokova na strani ponude i postupnom utjecaju restriktivne monetarne politike, navodi se u priopćenju.

“Očekujemo da se takav trend i nastavi, nakon privremenog porasta opće razine cijena krajem 2024. i početkom 2025., pri čemu će se inflacija postupno približavati prema ciljanoj razini od dva posto. Najznačajniji rizici za povišenu inflaciju u Hrvatskoj i dalje se odnose na manjak radne snage na tržištu rada, spori rast produktivnosti, nestabilne cijene energije i sirovina te negativni utjecaj mogućih novih trgovinskih troškova i ograničenja uslijed šire geopolitičke nesigurnosti”, naglasio je guverner HNB-a.

Komentirajući najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku o inflaciji, guverner Vujčić izjavio je da bi prosječna stopa inflacije u Hrvatskoj ove godine mogla biti ispod tri posto te da će i dalje biti nešto viša nego u eurozoni.

Govoreći o unapređenju sustava plaćanja guverner je napomenuo kako bi modernizacija platne infrastrukture u regiji mogla smanjiti troškove, potaknuti ekonomsku integraciju s Europskom unijom i privući investicije. Suradnja i standardizacija, kako je rekao, ključni su za izgradnju snažnog i inkluzivnog platnog ekosustava koji koristi svim europskim građanima.

“Suradnja nudi obostrane koristi: za regiju bi usvajanje EU standarda poput SEPA-e i sustava instant plaćanja moglo olakšati pristup jedinstvenom tržištu, dok bi za EU to značilo jačanje ekonomskih veza i regionalne stabilnosti. Platni sustav je, naime, dinamičan, oblikovan tehnologijom i promjenjivim potrebama potrošača, što zahtijeva proaktivnu prilagodbu EU-a i Zapadnog Balkana kako bi njihovi sustavi ostali otporni i spremni za budućnost. Ukratko, put Europske unije – od harmonizacije SEPA-e do porasta instant plaćanja i digitalnih inovacija – ilustrira ključnu ulogu učinkovitih, sigurnih i inkluzivnih platnih sustava u poticanju ekonomskog napretka”, ustvrdio je guverner Vujčić, dodajući kako bi uvođenje digitalnog eura dodatno unaprijedilo sigurnost i učinkovitost u sustavu plaćanja u Europskoj uniji i Eurosustavu.

Dok domaći platni sustavi već prelaze na gotovo trenutačne i troškovno učinkovite digitalne kanale, mnoge prekogranične transakcije, kaže, i dalje su spore, skupe i složene.

„U tom kontekstu, Europska središnja banka istražuje ideju jedinstvene digitalne valute koja bi se koristila paralelno s gotovinom. Digitalno euro bi osnažio europski monetarni suverenitet, a potrošačima i poduzećima bi pružio siguran i učinkovit platni instrument koji bi neometano funkcionirao diljem Eurosustava. Za susjedne regije digitalni euro mogao bi poslužiti kao most prema naprednijim financijskim sustavima, povezujući lokalna gospodarstva s najvećim područjem jedinstvene valute na svijetu”, rekao je guverner HNB-a, Boris Vujčić.

Boris Crnković, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku, kazao je kako je organizacija ovakvog susreta na osječkom ekonomskom fakultetu iznimno važna jer potvrđuje ulogu fakulteta kao središta akademskih i stručnih rasprava o ključnim ekonomskim izazovima.

“Ponosni smo što je Ekonomski fakultet u Osijeku domaćin ovakvog događaja jer će studenti imati priliku iz prve ruke čuti guvernere regije i predstavnike Europske središnje banke. Inflacija i tehnološke promjene oblikuju svjetsko gospodarstvo, a današnji studenti sutra će biti ključni sudionici i pokretači ekonomskih procesa, čije će razumijevanje tih tema imati izravan utjecaj na njihov akademski i profesionalni razvoj”, ustvrdio je dekan Crnković.

U svom uvodnom govoru Piero Cipollone, član Izvršnog odbora Europske središnje banke, istakao je da je budući cilj ESB-a jasan – potrebno je razviti razviti sigurnije i pristupačnije alternative koje će globalna plaćanja učiniti jeftinijima, bržima i transparentnijima.

„Pritom se ne smiju ne dovesti u pitanje integritet, stabilnost i suverenitet. Vrijeme za akciju je sada. Inovacijama, interoperabilnošću i predanošću otvorenim financijskim tržištima možemo izgraditi globalni platni sustav koji je otporan na geopolitičke promjene i koji može poduprijeti gospodarski rast i financijsku uključenost diljem svijeta”, naglasio je Cipollone.

Nakon panela guverneri su odgovarali i na pitanja studenata koji su prisustvovali skupu.