Suficit tekućeg računa EU 134,3 milijarde eura, najveći deficit u tri države – među njima i Hrvatska

U prvom tromjesečju 2024. sezonski prilagođeni tekući račun platne bilance EU zabilježio je suficit od 134,3 milijarde eura, u usporedbi s viškom od 89,8 milijardi eura koliko je iznosilo u četvrtom tromjesečje 2023. godine, prema procjenama koje je objavio Eurostat, statistički ured Europske unije.

U istom tom periodu, u usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2023., na temelju desezoniranih podataka povećan je višak na računu roba, i to za 113,5 milijardi eura, višak na računu usluga je smanjen na 38,4 milijarde eura u usporedbi s 43,8 milijardi eura koliko je iznosio u četvrtom tromjesečju 2023. godine.

Povećao se i višak računa primarnog dohotka za 5,5 milijardi eura ali i deficit na računu sekundarnog dohotka, koji je sada u gubitku od 23 milijarde eura u usporedbi s gubitkom od 22,8 milijardi eura, potkraj 2023.

Tijekom istog razdoblja, smanjio se i deficit kapitalnog računa te je sad „u minusu“ 4,3 milijarde eura u usporedbi s ranijim gubitkom od 11,4 milijarde eura.

„U prvom tromjesečju 2024., na temelju nesezonski prilagođenih podataka, EU je zabilježila suficit tekućeg računa s Ujedinjenim Kraljevstvom (rast od 65,7 milijardi eura), Švicarskom (rast od 25,6 milijardi eura), SAD-om (rast od 18 milijardi eura), Kanadom (rast od 9,6 milijardi eura), Hong Kong (8,9 milijardi eura), offshore financijska središta (8,6 milijardi eura), Brazil (osam milijardi eura), Japan (2,2 milijarde eura) i Rusija (1,4 milijarde eura). Deficiti su zabilježeni kod Kine (deficit od 29,7 milijardi eura) i Indije (-deficit od milijardu eura)“, navode iz Eurostata.

Imovina izravnih ulaganja EU porasla je za 118,2 milijarde eura i obveze za izravna ulaganja povećane su za 35 milijardi eura. Kao rezultat toga, EU je bio neto izravni ulagač u ostatak svijeta s neto odljevima od 83,2 milijarde eura.

U isto vrijeme, portfeljna ulaganja zabilježila su neto priljev od 48,7 milijardi eura, dok su ostala ulaganja zabilježila su neto odljev od 34,4 milijarde eura.

Tekući račun država članica

Što se tiče ukupnih (intra-EU plus extra-EU) stanja tekućeg računa država članica EU, na temelju dostupnih nesezonski prilagođenih podataka, osamnaest država članica zabilježilo je suficit, sedam zabilježeni manjak, a jedna država članica imala je ravnotežu tekućeg računa u prvom kvartalu 2024. godine.

„Najveći suficit zabilježen je u Njemačkoj i to od 83,6 milijardi eura, zatim Nizozemskoj (28,3 milijarde eura), Irskoj (22,6 milijardi eura), Španjolskoj (12,0 milijardi eura), Švedskoj (10,3 milijarde eura), Austriji (devet milijardi eura) i Danskoj (7,2 milijarde eura). Najveći deficit zabilježen je u Grčkoj (deficit od  4,1 milijardu eura), Rumunjskoj (deficit od četiri milijarde eura) i Hrvatskoj (deficit od 2,7 milijardi eura)“, objavio je Eurostat.

Stopa štednje kućanstava u europodručju iznosila je 15,3 posto u prvom tromjesečju 2024. godine u odnosu na 14,1 posto u četvrtom tromjesečju 2023. To predstavlja najvišu stopu štednje od drugog tromjesečja 2021. godine.

Istodobno, stopa ulaganja kućanstava u europodručju neznatno je smanjena s 9,6 posto na 9,5 posto u prvom kvartalu 2024. To je najniža vrijednost od prvog tromjesečja 2021. godine.

U prvom tromjesečju 2024. udio dobiti poduzeća (nefinancijskih poduzeća) smanjio se s 40,3 posto na 39,5 posto u europodručju, što je i najniža vrijednost od drugog kvartala 2020. godine. Stopa poslovnih ulaganja u europodručju blago je porasla na 22,3 posto u prvom tromjesečju 2024. godine.