SAD je objavio nove sankcije protiv Irana kojima je cilj prekinuti preostale veze te zemlje sa svjetskim gospodarskim tokovima i pritom upozorava kako tvrtke koje nastave trgovati s Teheranom riskiraju gubitak pristupa dolarskom financijskom sustavu.
Drugim riječima, pred svaku tvrtku globalno postavljen je izbor između Irana i američkog financijskog sustava.
Kina je američku najavu odmah nazvala nezakonitim jednostranim sankcijama protiv Irana i njegovih trgovinskih partnera te poručila da će poduzeti sve potrebne mjere u obranu svojih interesa.
A gdje je u svemu tome Europa?
Europske tvrtke nemaju što puno izgubiti što se tiče trgovine s Iranom.
Prema podacima Eurostata, u prošloj godini robna razmjena između EU-a i te zemlje iznosila je tek 3,72 milijarde eura od čega je na europski izvoz otpadalo 2,97 milijardi eura. To je tek oko 0,1 posto ukupnog europskog izvoza. U 2011. izvoz robe iz EU-a u Iran bio je vrijedan oko 27 milijardi eura.
Od svega toga najviše s Iranom trguje Njemačka na koju je otpadalo 32 posto ukupne trgovine. Druga je Italija sa 16 posto i treća Nizozemska s 15 posto.
Uglavnom je tu riječ o izvozu farmaceutskih proizvoda, strojeva i medicinske opreme, a sve je to često podvedeno pod humanitarne iznimke.
Uvoz se pak svodi na pistaciju i druge prehrambene proizvode.
No, pravi rizik za Europu nisu sankcije kao takve već njihov doseg.
Naime, banke, osiguravatelji i prijevozničke tvrtke te trgovci robom provode transakcije za klijente iz više desetaka zemalja, pa je izloženost sankcioniranoj strani negdje drugdje, a ne u izravnom kontaktu s Teheranom, ono što može rezultirati financijskim kaznama.
Postoji presedan koji se u uredima uprava u Europi ne zaboravlja.
Naime, banka BNP Paribas je 2014. godine platila rekordnih 8,9 milijardi dolara i priznala krivnju na optužbe da je provodila transakcije koje su uključivale Iran, Sudan i Kubu. Također je tada izgubila na jednu godinu pravo da preko svoj ureda u New Yorku provodi transakcije u dolarima.
Pročitajte još:
Osim toga, europske tvrtke se suočavaju s jednom zakonskom kvakom. Naime, europski zakon zabranjuje tvrtkama da se pridržavaju američkih sankcija prema Iranu ako to ne odobri Europska komisija, a Europski sud pravde je donio pravorijek prema kojemu tvrtke koje odluče prekinuti ugovor s Iranom moraju to obrazložiti razlozima koji nisu tek američki pritisak.
U konačnici većina je europskih tvrtki odabrala američki dolar umjesto gnjavaže oko Irana. U ovome trenutku vjerojatno imaju malo razloga ponovno razmisliti o toj odluci.
