Što će prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima donijeti Hrvatskoj?

U Hrvatskoj je od 1. srpnja dozvoljena prodaja poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima – odnosno državljanima članica Europske unije, pod istim uvjetima kao i državljanima Hrvatske. No, što to u praksi uopće znači?

Poljoprivredno zemljište se u većini država Europske unije smatra važnim državnim resursom, ali ono je, prema mišljenju ekonomskog analitičara Damira Novotnyja, usitnjeno odnosno parcele su male – u prosjeku oko 2,7 hektara, da bi nekim velikim stranim investitorima bile interesantne.

“Sa ekonomskog stanovišta, takve parcele nisu nikome pretjerano interesantne, osim ako se nalaze slučajno blizu Jadranskoga mora i slučajno se, lobiranjem kod lokalnih političara, te poljoprivredne parcele nekim čudom ne pretvore u građevinske. Tada to nekog interesira. Ali ta praksa, nažalost, postoji i nema veze sa stranim državljanima i Europskom unijom, nego sa lokalnom praksom, našim mentalitetom, koja je na samoj granici sa zakonskim propisima, a ponekad i prelazi te granice”, kaže Novotny.

U istočnom dijelu Hrvatske, kaže Novotny za Financije.hr, te parcele su uglavnom u državnom vlasništvu i koncesija je dodijeljena velikim prehrambenim kompanijama. Međutim, ističe da su kompanije, iako je zabrana trgovanja fizičkim licima postojala, zemljište itekako kupovale.

“Imamo pored Vinkovaca kompaniju iz Srbije, koja je još prije pet godina započela rad i proizvodnju na tom području, tako da ovo nije ništa posebno novo. Stranci su, dakle, i do sada mogli kupovati zemljište, ali ne direktno, nego indirektno preko svojih kompanija”, kaže Novotny.

Istog stava su i u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori koji za naš portal potvrđuju da je već i sad mnogo tvrtki u stranom vlasništvu u Republici Hrvatskoj koje imaju ili kupuju poljoprivredno zemljište, pa ne očekuju neku veliku navalu na male parcele, niti veliki interes fizičkih osoba.

Ova odluka, kažu, ipak bi najviše mogla utjecati na cijenu zemljišta u priobaljnom području gdje su cijene, kako kažu u HPK, spekulativne i nisu zapravo strogo vezane uz neku ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju.

“Očekujemo da bi moglo doći do lagane korekcije cijena. Smatramo da imamo sreće da imamo sporo pravosuđe te da je do sada bilo “manje ažurno”, pa je gotovo nemoguće dobiti sređene čestice, zbog čega kupci nakon dvije do tri godine odustaju od pokušaja kupnje veće količine čestica poljoprivrednog zemljišta”, navodi se u dopisu.

Ipak, ističu da je njihov stav jasan – što više poljoprivrednog zemljišta trebalo bi ostati u rukama hrvatskih proizvođača i zbog toga podržavaju inicijativu Vlade Republike Hrvatske da se pravo prvokupa zemlje koja će se prodavati da državi.

“Znamo da postoje različita razmišljanja kod pojedinih sektora proizvođača, no smatramo kako je važno dodjelu zemlje uskladiti sa Strategijom poljoprivrede i ciljevima koje smo postavili i kojima do 2030. godine želimo povećati vrijednost proizvodnje hrane na 30 milijardi kuna, sa sadašnjih nešto više od 19 milijardi kuna. Zabrinjava nas što već neko vrijeme postoji mogućnost da stranci, posredno preko vlasništva u hrvatskim tvrtkama, mogu biti vlasnici poljoprivrednog zemljišta i to mora biti prepoznato kao potencijalna opasnost jer se tako događalo u drugim EU zemljama. Naime, stranci su preko domaćih partnera postali vlasnici zemlje i na taj način su domaći poljoprivrednici uskraćeni da ju dobiju po povoljnijoj cijeni. Mi nemamo podatke koliko je zemlje moglo biti prodano, no svjesni smo da u različitim regijama postoji različita dostupnost poljoprivrednog zemljišta i da stranci kada kupuju zemljište žele velike površine koje je kod nas teško kupiti jer ih ima malo dostupno”, naveli su u dopisu.

U HPK ističu i da veliki broj parcela nije imovinski riješeno, što svakako usložnjava proces kupovine, ali ipak ističu da je primjetno postupno povećanje cijena poljoprivrednog zemljišta.