Šteta zbog vremenskih nepogoda u posljednjih pola godine 270 milijuna eura

Osiguranje poljoprivrednih usjeva i nasada postalo je neprofitabilno jer su štete zbog klimatskih promjena sve izvjesnije, dok s druge strane seljaci nemaju naviku osiguravati proizvodnju jer im je to skupo, pa traže nadoknadu štete tek kad su usjevi uništeni, procjenjuju stručnjaci.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) kaže da je zbog klimatskih promjena i širenja bolesti životinja, osiguranje tih vrsta rizika postalo neprofitabilno, zbog čega osiguravatelji traže povećanje premija i/ili ograničenje pokrića (primjerice, veće odbitne franšize, niži limiti pokrića, sužavanje širine pokrića ili isključenje određenih poljoprivrednih kultura).

“To za poljoprivrednike unatoč subvenciji države i lokalnih vlasti može predstavljati ozbiljnu prepreku u sklapanju polica osiguranja poljoprivredne proizvodnje u opsegu koji bi ih adekvatno financijski zaštitio od rizika kojima su izloženi, posebice onih uzrokovanih prirodnim nepogodama”, kažu u Hanfi.

Gubitak prinosa ove godine zbog klimatskih anomalija na pojedinim kulturama je i do 90 posto. Stradala je sjemenarska proizvodnja, polja zasijana kukuruzom, sojom i suncokretom, a pogođeni su i brojni voćnjaci i vinogradi.

Šećerna repa, piše Hina, će u pogođenim područjima prema prvim procjenama uroditi tek s nekih 20 posto očekivanog prinosa. Riječ je o kulturi koja zahtijeva visok intenzitet ulaganja, pa su osim izravne štete proizvođači suočeni s dugovima zbog nabave sjemena, mineralnog gnojiva i sredstava za zaštitu bilja.

Suša nije jedina vremenska nepogoda koja je ove godine pogodila Hrvatsku. Proljetos je to bio mraz, zatim poplave, oluje i tuča.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ukupnu štetu u zadnjih pet-šest mjeseci procjenjuje na više od 270 milijuna eura.

Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović kaže da je utjecaj klimatskih promjena sve veći kao i učestalost ekstremnih vremenskih događaja, pa je i sve veća šteta u svim segmentima poljoprivredne proizvodnje.

“Zato je potrebno proizvođače potaknuti da se osiguraju, ali potaknuti i državu i osiguravajuće kuće da smisle najbolje modele kako bi sve štete bile pokrivene”, kaže Kuskunović.