Patent je ključni alat za zaštitu izuma, no kako bi bio priznat, mora ispunjavati stroge uvjete novosti i inventivnosti. Takva zaštita, koja u pravilu traje do 20 godina, nositelju daje isključivo pravo na korištenje i komercijalizaciju izuma.
Iako interes za patentiranje u Hrvatskoj raste, što potvrđuje i znatno veći broj prijava u odnosu na prethodnu godinu, statistika pokazuje da samo mali dio tih prijava u konačnici rezultira priznatim patentima.
“Patent se stječe priznanjem od strane ovlaštenog tijela, u pravilu na temelju ispitivanja prijave patenta koja opisuje izum na zakonom propisani način. Ovlašteno tijelo može biti nacionalni patentni ured (u Republici Hrvatskoj je to Državni zavod za intelektualno vlasništvo), ali i regionalni patentni ured koji ispituje prijavu patenta za više zemalja neke regije (za Republiku Hrvatsku kao članicu Europske patentne organizacije to je Europski patentni ured). Zaštita patentom se ostvaruje prema teritorijalnom načelu, tj. vrijedi samo na teritoriju one države ili regije u kojoj je priznat”, objasnili su iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV).
Bitno je napomenuti da se u Europi ne mogu patentirati računalni programi, otkrića poslovnih metoda, znanstvene teorije, metode za liječenje ljudi ili životinja operacijom ili terapijom, biljne sorte i životinjske pasmine, prema Europskoj komisiji.
Prošle godine je DZIV-u podneseno 148 prijava patenata, od čega ih je 145 domaćih i tri strane, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Među navedenim prijavama, u nacionalnom postupku, priznato je samo devet patenata. Zanimljivo je da je ukupan broj prijava bio znatno veći nego u 2024. kada ih je bilo 68, a priznato samo tri. Inače, u 2025. su u Hrvatskoj ukupno u važenju bila 13.694 patenta, navode statističari.
Fizičke osobe prijavile su lani 58,6 posto patenata, a pravne 41,4 posto, kada je riječ o domaćim prijaviteljima. Kod stranih prijavitelja su pak pravne osobe imale udio od 100 posto.
Najviše prijava bilo je u području općeg strojarstva, čak 29 posto. Zatim je elektrotehnika s 27,6 posto, a na trećem mjestu su prijave iz ostalih područja s 13,4 posto.
Identifikaciju tehnološke baze patenata i sektor u kojem je njihova primjena najvjerojatnija omogućuje Međunarodna klasifikacija patenata (MKP), a prema toj klasifikaciji lani je najveći udio patentnih prijava bio u području G Fizika, 30,4 posto, a najmanji u području C Kemija, metalurgija, 4,1 posto. Istodobno, u području D Tekstil, papir nije bilo patentnih prijava.
Od svih patenata koji su priznati u 2025. godini, osam su prijavili domaći prijavitelji, a jedan strani. Polovica priznatih domaćih patenata je od fizičkih osoba, a polovica od pravnih osoba.
Najviše priznatih patenata bilo je u području kemije, čak 56,5 posto, slijede područja općeg strojarstva, 17,4 posto, i mjeriteljstva, 13 posto.
Prema MKP-u, najveći udio priznatih patenata bio je u području A Svakodnevne životne potrepštine (55,6 posto), a najmanji u područjima C Kemija, metalurgija, E Građevinarstvo, rudarstvo, G Fizika i H Elektrotehnika (po 11,1 posto), prema DZS-u.
Najviše domaćih prijavitelja, od ukupnog broja, bilo je iz Zagreba, 36,6 posto, a najmanje iz Sjeverne Hrvatske, 15,9 posto. Istodobno, gotovo podjednak udio imali su prijavitelji iz Jadranske Hrvatske i Panonske Hrvatske, 24,1 odnosno 23,4 posto.
Najviše patenata u 2025. godini priznato je prijaviteljima iz Jadranske Hrvatske i Grada Zagreba, njih 37,5 posto, dok je prijaviteljima iz Sjeverne Hrvatske priznato je 25 posto patenata.
I na EU te na svjetskoj razini broj patenata raste, a uglavnom su povezani s umjetnom inteligencijom.
Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) objavio je statistiku o broju žigova Europske unije (European Union Trade Marks) za 2025. godinu. To je jedinstveni žig koji daje pravo prijavitelju da koristi i štitiš svoj brend u cijeloj EU bez potrebe da se registrira u svakoj članici posebno. EUIPO je primio 327.735 novih zahtjeva za žigove i dizajne EU, što je najveći broj prijava do sada.
Pročitajte još:
Kada je riječ o Europskom patentnom uredu, tvrtke i izumitelji iz cijelog svijeta podnijeli su im 2024. godine 199.264 patentne prijave, što je samo za 0,1 posto manje nego u 2023., dok podaci za prošlu godinu još nisu objavljeni.
Prema svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo (WIPO), u 2024. u cijelom svijetu je predano rekordnih 3,7 milijuna prijava za patente, za 4,9 posto više nego u godini prije. Prvo mjesto, po prijavama, pripalo je Kini s 1,8 milijuna, dok je SAD bio na drugom mjestu sa 603.194 prijava, a Japan na trećem s 306.855. Još nije poznato koliko ih je bilo lani.
