Središnja banka Republike Turske (TCMB) je ostavila ključnu kamatnu stopu nepromijenjenom na 50 posto, osmi uzastopni mjesec, što je u skladu s očekivanjima analitičara. Ova stopa također je najviša od 2002. godine.
Turska središnja banka istaknula je da je temeljni inflacijski trend u listopadu pokazivao znakove poboljšanja. Domaća potražnja također je nastavila padati u prethodnom tromjesečju, dosegnuvši razine koje podržavaju dezinflaciju.
Inflacija neprerađene hrane ostala je visoka u listopadu, navodi Euronews, uglavnom zbog uvjeta opskrbe za koje se vjeruje da su privremeni. Inflacija u uslužnom sektoru također je porasla u listopadu. Međutim, inflacija osnovnih dobara ostala je niska.
Inflacijska očekivanja također postaju optimističnija, što je navelo ulagače da vjeruju kako bi središnja banka uskoro mogla razmotriti smanjenje kamatnih stopa.
“Odlučnost u vezi sa strogim monetarnim pristupom smanjit će temeljni trend mjesečne inflacije kroz umjerenje domaće potražnje, realnu aprecijaciju turske lire i poboljšanje inflacijskih očekivanja. Pojačana koordinacija fiskalne politike također će značajno pridonijeti ovom procesu. Posljedično, proces dezinflacije dobit će na snazi”, navedeno je u objavi na službenoj stranici ove banke.
Središnja banka također je naglasila da će održavati ovaj strog monetarni stav sve dok ne bude vidljiv značajan pad mjesečne inflacije tijekom nekoliko mjeseci i dok se inflacija ne stavi pod kontrolu.
Nakon toga, vjerojatno će prilagoditi monetarnu politiku kako bi osigurala nastavak procesa dezinflacije, pritom uzimajući u obzir rizike povezane s inflacijom.
Središnja bankaTurske također očekuje da će godišnja inflacija na kraju sljedeće godine biti između 21 i 26 posto, dok bi na kraju sljedeće godine trebala pasti između 12 i 17 posto. Sudionici na tržištu također očekuju inflaciju od oko 26,2 posto do kraja 2025., što dodatno podržava optimistična inflacijska očekivanja.
Turska se već nekoliko mjeseci bori s rastućom inflacijom i brzo rastućim kamatnim stopama, što je dovelo do „pregrijavanja“ ekonomije. Ovo se dogodilo nakon što je središnja banka agresivno smanjila kamatne stope, slijedeći smjernice predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
Pročitajte još:
U to vrijeme, Erdogan je iznio mišljenje da više kamatne stope dovode do veće inflacije te je snažno podržao značajno labaviju monetarnu politiku. Ova teorija već je naišla na kritike ekonomista i središnjih banaka širom svijeta.
Iako je središnja banka od tada promijenila stav i počela povećavati kamatne stope, ekonomija zemlje već je pretrpjela ozbiljne posljedice, što je dovelo do pada lire. Cijene stanarina i namirnica također su značajno porasle. Od listopada 2024. godine inflacija u Turskoj iznosila je 48,6 posto.
