U Sloveniji je prošle godine u prijenosno-distribucijski sustav isporučeno 16 posto više električne energije nego godinu prije, a iz hidroelektrana 58 posto više električne energije. Ukupna potrošnja električne energije smanjena je za sedam posto. Domaćom proizvodnjom pokriveno je 91 posto finalne potrošnje električne energije.
Prema izvješću Agencije za energetiku o stanju u području energetike u 2023. godini prijenosno-distribucijskom sustavu isporučeno je 14.194 gigavat sati (GWh) električne energije, što je 16,4 posto više nego godinu prije.
Od toga je 5708 GWh odnosno 40,3 posto električne energije proizvedeno u postrojenjima koja koriste obnovljive izvore. Istodobno je iz hidroelektrana (HE) u sustav isporučeno gotovo 4792 GWh električne energije, ili 58 posto više nego 2022. godine, prenosi SEEbiz.eu. Uz bolju hidrologiju, rast proizvodnje iz obnovljivih izvora energije rezultat je i rasta proizvodnje u solarnim elektranama. U njima je u odnosu na godinu prije porastao za oko 36 posto.
Iz Nuklearne elektrane Krško (NEK) u prijenosni sustav primljeno je oko 5323 GWh električne energije, što je 21 GWh ili 0,4 posto više nego godinu prije i 1,6 posto manje nego 2021. godini.
Termoelektrana Šoštanj (Teš) proizvela je 2683 GWh električne energije, što je 5,5 posto više nego 2022. i 13,8 posto manje nego 2021.
“U Sloveniji je 2023. godine domaća proizvodnja pokrivala 90,9 posto potrošnje električne energije krajnjih kupaca”, navodi agencija u izvješću.
Elektrane u Sloveniji proizvele su ukupno 14.956 GWh električne energije u 2023. godini. Budući da polovica električne energije iz NEK-a pripada Hrvatskoj, stvarna slovenska proizvodnja bila je manja i iznosila je 12.294 GWh, što je 17,4 posto više nego godinu prije.
Domaća proizvodnja, uzimajući u obzir polovični udio NEK-ove proizvodnje, doprinijela je slovenskom elektroenergetskom sustavu s 11.533 GWh električne energije. Potrošnja krajnjih kupaca s gubicima u sustavu iznosila je 12.688 GWh električne energije.
U 2022. godini, koju su obilježili energetska kriza i nepovoljni uvjeti za proizvodnju električne energije, taj je udio dosegnuo tek 70 posto, a u 2020. godini – 92,6 posto.
Potrošnja od 12.688 GWh manja je za sedam posto u odnosu na 2022. i 10,5 posto manja u odnosu na 2021. Bez obzira na gubitke u sustavu i potrošnju ČHE Avče u pumpnom režimu, potrošnja krajnjih kupaca lani je iznosila 11.442 GWh, što je za 8,1 posto manje nego 2022. i 11,7 posto manje nego 2021. godine.
Uzimajući u obzir fizičke tokove na pojedinim granicama sa susjednim državama, Slovenija je 2023. s Italijom bila neto izvoznik električne energije, a na preostale tri granice neto uvoznik. Prema ukupnim razmjenama količina električne energije na granicama sa susjednim državama, Slovenija je u 2023. bila neto izvoznik električne energije, uzimajući u obzir cjelokupnu proizvodnju električne energije u NEK-u.
Energija iz OIE i plina
Nakon što je u 2016. godini, koja predstavlja prvu godinu priključenja uređaja za samoopskrbu električnom energijom iz obnovljivih izvora, priključeno 135 takvih uređaja, u 2023. godini novopriključenih je 14.772 ukupne priključne snage od gotovo 223 megavata (MW). U 2023. godini radilo je 44.459 ovih uređaja ukupne priključne snage 556 MW i prosječne priključne snage 12,5 kW.
Osim broja samoposlužnih korisnika, raste i prosječna snaga samoposlužnih uređaja, što se može povezati sa sve većim korištenjem električne energije za grijanje zgrada dizalicama topline, au posljednje vrijeme i korištenjem samoposluživanja za naplatu električna vozila kod kuće također postaje zanimljiva, kaže agencija.
Ukupna potrošnja domaćeg potrošača prirodnog plina iznosila je 8.800 GWh, što je 2,3 posto manje u odnosu na prethodnu godinu i samo osam posto iznad količine potrošnje u 2014. godini, kada je potrošeno najmanje plina od 2000. godine.
Lani su potrošnju najviše smanjili kupci kućanstva, i to za 13,8 posto na 1.028 GWh. Kupci na zatvorenim distribucijskim sustavima potrošili su 547 Gwh odnosno 12,1 posto manje. Potrošnja je bila veća kod kupaca na prijenosnom sustavu, i to za 0,3 posto, i iznosila je 4.884 GWh, te kod kupaca izvan kućanstava na distribucijskom sustavu, koji su potrošili 2.341 GWh što je 0,5 pola posto više nego godinu prije.
Pročitajte još:
Prema transportnom sustavu prirodnog plina u 2023. godini prenijeto je 10.835 GWh prirodnog plina, što je gotovo 20 posto manje nego godinu prije. Smanjenje je rezultat manjih količina prijenosa prema susjednim prijenosnim sustavima, a smanjene su i količine prijenosa za potrebe domaćih kupaca. 8772 GWh odn. 2,3 posto manje nego godinu prije, a u ostale transportne sustave predano je 2028 GWh plina, što je gotovo 55 posto manje nego godinu prije i 11 posto više nego 2021. godine, kada je predano najmanje plina nakon 2005. godine.
Jedan odgovor
Go Slovenija, to!