Visoke temperature i obilne padaline tijekom ljeta naškodile su urodu žitarica u EU, procijenila je Europska komisija, upozorivši da će zbog vlage nešto veći dio proizvodnje biti slabije kvalitete.
Proljeće je donijelo općenito negativne uvjete za poljoprivredu, a ljeto se nadovezalo neuobičajeno visokim temperaturama u EU, uz toplinske valove u mnogim dijelovima Unije, konstatira Komisija.
Izraženije “temperaturne anomalije” zabilježene su u prvom redu u pojedinim dijelovima Iberijskog i Balkanskog poluotoka, na jugu Francuske i u Alpama, konstatira Komisija, dodajući da je temperatura u tim regijama bila i do četiri stupnja iznad prosjeka.
U Sloveniji, Hrvatskoj, na sjeveru Italije i na jugu Austrije nepovoljni uvjeti očitovali su se pak u jakim oborinama na koje su se nadovezali toplinski valovi. Sloveniju i Grčku poharale su i poplave, prenosi Hina.
Neuobičajeno snažne padaline u središnjoj Europi i Skandinaviji rezultirale su mokrim tlom, što je negativno utjecalo na poljoprivredne kulture, ali je osiguralo uvjete za oporavak travnjaka.
Dugotrajno razdoblje vlage u vrijeme žetve negativno je utjecalo na kvalitetu žitarica pa će nešto veći dio proizvodnje biti pogodan samo za proizvodnju stočne hrane, upozoravaju u Komisiji.
Proizvodnja žitarica u sezoni 2023/2024. trebala bi porasti samo jedan posto, slabije no što se očekivalo na početku ljeta, i dosegnuti 268,5 milijuna tona.
Proizvodnja pšenice trebala bi se zadržati na razini prošle sezone, a proizvodnja kukuruza porasti za 15 posto, s iznimno niske razine u 2022/2023. U odnosu na petogodišnji prosjek trebala bi biti manja za 13 posto.
I potrošnja žitarica trebala bi se zadržati na razini netom završene sezone, ali bi u odnosu na prosjek trebala biti niža za 1,4 posto. Potrošnja u sektoru biogoriva trebala bi porasti 12 posto, a u sektoru stočne hrane trebala bi stagnirati zbog smanjene stočarske proizvodnje.
Uvoz žitarica bit će vjerojatno niži nego u rekordnoj sezoni 2022/2023., ali će se zadržati iznad prosjeka, procjenjuju u Komisiji.
Proizvodnja uljarica trebala bi se povećati za šest posto u odnosu na prošlu sezonu, na 33 milijuna tona, odražavajući oporavak proizvodnje soje, uz prognozirani skok od 20 posto, i suncokreta, za 14 posto, s jako niskih razina u 2022/2023.
U Komisiji ipak upozoravaju na kontinuirane probleme u proizvodnji suncokretovih sjemenki u glavnim proizvođačima Rumunjskoj i Bugarskoj, zbog nepovoljnih vremenskih prilika. Proizvodnja uljane repice trebala bi se zadržati na razini sezone 2022/2023., unatoč blagom povećanju zasijane površine.
Uvoz suncokreta i uljane repice trebao bi se pak smanjiti za 29,5 odnosno za 15 posto s rekordne razine u prošloj sezoni zbog problema s dopremom iz Ukrajine i teškoća s upotrebom ukrajinskih kapaciteta za usitnjavanje.
Pročitajte još:
Proizvodnja šećera trebala bi pak porasti za sedam posto, na 15,6 milijuna tona zahvaljujući očekivanom povećanju površine pod šećernom repom, boljem prinosu i potencijalnom povećanju sadržaja šećera, procjenjuju u Komisiji.
Uvoz bi se u takvim uvjetima trebao smanjiti, iako će i dalje biti iznad petogodišnjeg prosjeka zahvaljujući višim cijenama šećera u EU i veće dostupnosti onog iz Ukrajine.
Ukupna potrošnja u EU trebala bi biti otporna na visoke cijene i relativno stabilna u odnosu na prošlu sezonu, oslonjena na snažan izvoz slastica i ostalih proizvoda koji sadrže šećer i djelomičan oporavak potražnje u industriji, prognoziraju u Komisiji.
Jedan odgovor
Nije to do vremenakih uvjeta nego se ljudima neda bakcat sa zitaricama kad tako i ovako svi ducani sve proizvode uvoze a ne kupuju od nasih poduzeca..