Scinergy: Povezivanjem tvrtki i znanstvene zajednice hrvatsko gospodarstvo učiniti konkurentnijim na svjetskoj razini

Francisco Campos i Matija Srbić, Foto: Promo

“Na projekt Scinergy prijavilo se 250 tvrtki i 140 znanstvenika, što potvrđuje da se nešto trebalo napraviti po pitanju povezivanja industrije i znanstvenika. Želimo stvoriti platformu, da Scinergy postane proces koji se događa kontinuirano”, istaknuo je Darko Huljenić, ravnatelj Inovacijskog centra Nikola Tesla (ICENT), u sklopu Scinergy’24, najveće konferencije za povezivanje ta dva sektora.

Riječ je o pilot projektu Europske komisije za čiju je provedbu zadužena Svjetska banka u suradnji s međunarodnim partnerima London Business School i Massachusetts Institute of Technology.

Na konferenciji su se po prvi put u formatu “speed datinga” susreli predstavnici više od 100 tvrtki i više od 100 vrhunskih znanstvenika, odabranih za sudjelovanje u projektu Scinergy.

Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu, označio je inovacije kao ključno područje za razvoj ne samo sveučilišta već i čitav gospodarski razvoj Hrvatske. Povezivanjem znanstvene zajednice i hrvatskih tvrtki, smatra, naše gospodarstvo možemo učiniti konkurentnijim na razini Europe, čak i globalno.

Jehan Arulpragasam, direktor Svjetske banke za Hrvatsku, ovo je povezivanje nazvao nužnim, što je ilustrirao podacima prema kojima 47 posto tvrtki koje su anketirali nema dovoljno informacija o znanosti, dok je svaka druga firma istaknula kako treba konkretna rješenja za specifične probleme.

“Uzbuđeni smo da vidimo rezultate ovog stvarno inovativnog projekta, ne samo u kontekstu Hrvatske, već i Europe pa i svijeta”, kazao je Arulpragasam.

Scinergy speed dating, Foto: Promo

Ulaganje države u znanost bilo je u fokusu govora Hrvoja Meštrića, ravnatelja Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti i obrazovanja.

“Da bi se povećao rast produktivnosti hrvatskog gospodarstva važno je umanjiti rascjepkanost znanstvenih institucija i slabu učinkovitost politika u području istraživanja i inovacija te nedostatak značajnih rezultata dosadašnjih investicija u IRI sektor. Glavni način kako ojačati produktivnost jest kroz ulaganja u inovativna rješenja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja zato je osiguralo značajna dodatna sredstva – 318 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, oko 342 milijuna eura iz Programa konkurentnost i kohezija te 106 milijuna eura iz projekta Svjetske banke za provedbu programa jačanja suradnje akademskog sektora i industrije te provedbu aktivnosti transfera tehnologije i znanja”, izjavio je.

U kratkom razgovoru nazvanom “Scinergy – zašto, što i kako?” sudjelovali su Francisco Campos, viši stručnjak za ekonomiju Svjetske banke, i Matija Srbić, koordinator programa Nuqleus i voditelj projekta Scinergy.

Campos je naglasio da puno zemalja sada gleda i prati kako će ispasti Scinergy, a među razlozima zašto je upravo Hrvatska izabrana za mjesto održavanja ovog pilot projekta je i to što imamo dugu povijest inovacija te velik broj tvrtki koje se bave istraživanjem i razvojem.

Srbić je priznao da nisu očekivali takav odaziv i da su smatrali kako će biti sjajno ako se prijavi 100 tvrtki. Nisu sumnjali u znanstvenu stranu jer tu imaju puno partnera, pa su znali da postoji interes i potencijal. Usprkos tome, trebalo je izgraditi brend, objasniti zašto to žele učiniti i motivirati obje strane za sudjelovanje.

Rajesh Chandy, Foto: Vedran Harča

Govoreći o planovima za budućnost, Francisco Campos je najavio da će Svjetska banka financirati područja kao što su startupi, čime dodatno želi pokazati koliko su posvećeni inovacijama, a provode i projekt kojim pokušavaju shvatiti koja su ograničenja firmi vezano uz energetsku učinkovitost. U tom projektu, dodao je, može sudjelovati i Hrvatska.

Predavanje na temu tvrtki i inovacija održao je Rajesh Chandy s London Business School.

Njihova istraživanja pokazala su da većina ispitanika vjeruje kako inovacije u firmama pokreću glavni izvršni direktori, dok u stvarnosti oni o inovacijama i budućnosti svog poslovanja razmišljaju svega tri posto vremena.

Vrlo malo direktora, objasnio je Chandy, spremno je na nova ulaganja koja će smanjiti vrijednost svih prethodnih (robotika, umjetna inteligencija).

Neke kompanije uvijek ostaju inovativne premda se svijet neprestano mijenja, a njihova tajna, između ostalog, je što toleriraju rizik i podržavaju zaposlenike koji stalno dolaze s novim idejama.

8 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari