“Na projekt Scinergy prijavilo se 250 tvrtki i 140 znanstvenika, što potvrđuje da se nešto trebalo napraviti po pitanju povezivanja industrije i znanstvenika. Želimo stvoriti platformu, da Scinergy postane proces koji se događa kontinuirano”, istaknuo je Darko Huljenić, ravnatelj Inovacijskog centra Nikola Tesla (ICENT), u sklopu Scinergy’24, najveće konferencije za povezivanje ta dva sektora.
Riječ je o pilot projektu Europske komisije za čiju je provedbu zadužena Svjetska banka u suradnji s međunarodnim partnerima London Business School i Massachusetts Institute of Technology.
Na konferenciji su se po prvi put u formatu “speed datinga” susreli predstavnici više od 100 tvrtki i više od 100 vrhunskih znanstvenika, odabranih za sudjelovanje u projektu Scinergy.
Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu, označio je inovacije kao ključno područje za razvoj ne samo sveučilišta već i čitav gospodarski razvoj Hrvatske. Povezivanjem znanstvene zajednice i hrvatskih tvrtki, smatra, naše gospodarstvo možemo učiniti konkurentnijim na razini Europe, čak i globalno.
Jehan Arulpragasam, direktor Svjetske banke za Hrvatsku, ovo je povezivanje nazvao nužnim, što je ilustrirao podacima prema kojima 47 posto tvrtki koje su anketirali nema dovoljno informacija o znanosti, dok je svaka druga firma istaknula kako treba konkretna rješenja za specifične probleme.
“Uzbuđeni smo da vidimo rezultate ovog stvarno inovativnog projekta, ne samo u kontekstu Hrvatske, već i Europe pa i svijeta”, kazao je Arulpragasam.
Ulaganje države u znanost bilo je u fokusu govora Hrvoja Meštrića, ravnatelja Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti i obrazovanja.
“Da bi se povećao rast produktivnosti hrvatskog gospodarstva važno je umanjiti rascjepkanost znanstvenih institucija i slabu učinkovitost politika u području istraživanja i inovacija te nedostatak značajnih rezultata dosadašnjih investicija u IRI sektor. Glavni način kako ojačati produktivnost jest kroz ulaganja u inovativna rješenja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja zato je osiguralo značajna dodatna sredstva – 318 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, oko 342 milijuna eura iz Programa konkurentnost i kohezija te 106 milijuna eura iz projekta Svjetske banke za provedbu programa jačanja suradnje akademskog sektora i industrije te provedbu aktivnosti transfera tehnologije i znanja”, izjavio je.
U kratkom razgovoru nazvanom “Scinergy – zašto, što i kako?” sudjelovali su Francisco Campos, viši stručnjak za ekonomiju Svjetske banke, i Matija Srbić, koordinator programa Nuqleus i voditelj projekta Scinergy.
Campos je naglasio da puno zemalja sada gleda i prati kako će ispasti Scinergy, a među razlozima zašto je upravo Hrvatska izabrana za mjesto održavanja ovog pilot projekta je i to što imamo dugu povijest inovacija te velik broj tvrtki koje se bave istraživanjem i razvojem.
Srbić je priznao da nisu očekivali takav odaziv i da su smatrali kako će biti sjajno ako se prijavi 100 tvrtki. Nisu sumnjali u znanstvenu stranu jer tu imaju puno partnera, pa su znali da postoji interes i potencijal. Usprkos tome, trebalo je izgraditi brend, objasniti zašto to žele učiniti i motivirati obje strane za sudjelovanje.
Govoreći o planovima za budućnost, Francisco Campos je najavio da će Svjetska banka financirati područja kao što su startupi, čime dodatno želi pokazati koliko su posvećeni inovacijama, a provode i projekt kojim pokušavaju shvatiti koja su ograničenja firmi vezano uz energetsku učinkovitost. U tom projektu, dodao je, može sudjelovati i Hrvatska.
Predavanje na temu tvrtki i inovacija održao je Rajesh Chandy s London Business School.
Njihova istraživanja pokazala su da većina ispitanika vjeruje kako inovacije u firmama pokreću glavni izvršni direktori, dok u stvarnosti oni o inovacijama i budućnosti svog poslovanja razmišljaju svega tri posto vremena.
Pročitajte još:
Vrlo malo direktora, objasnio je Chandy, spremno je na nova ulaganja koja će smanjiti vrijednost svih prethodnih (robotika, umjetna inteligencija).
Neke kompanije uvijek ostaju inovativne premda se svijet neprestano mijenja, a njihova tajna, između ostalog, je što toleriraju rizik i podržavaju zaposlenike koji stalno dolaze s novim idejama.
8 Odgovora
Odlicno!
Odlično
Okr
Nama treba čudo da budemo konkurentni.
Odlično
Opet ovaj clanak, bravo jos jedanput!
Super
Bravo