Trgovina između Europske unije i Rusije doživjela je značajne promjene u posljednjih nekoliko godina, posebno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Prema najnovijim podacima Eurostata, objavljenim u kolovozu 2025., EU je u drugom tromjesečju 2025. zabilježila prvi trgovinski suvišak s Rusijom u vrijednosti od 0,8 milijardi eura, što predstavlja dramatičan zaokret u odnosu na prethodna razdoblja kada je EU redovito bilježila trgovinski deficit.
Od početka sukoba u Ukrajini, EU je uvela niz sankcija i ograničenja na uvoz i izvoz određenih proizvoda s Rusijom. Rezultat tih mjera vidljiv je u podacima: uvozi iz Rusije pali su za čak 89 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2022., dok su izvozi u Rusiju opali za 61 posto. Međutim, u drugom tromjesečju 2025. zabilježen je rast izvoza u Rusiju, dok su uvozi nastavili padati. To je rezultiralo prvim trgovinskim suviškom EU s Rusijom u posljednjih nekoliko godina.
Najveći trgovinski deficit EU s Rusijom tradicionalno je dolazio iz uvoza energetskih proizvoda, posebno nafte, prirodnog plina i ugljena. U 2021. i 2022. godini, visoke cijene energenta dovele su do rekordnog deficita od 42,8 milijardi eura u drugom tromjesečju 2022. Međutim, zbog sankcija i pada cijena energenta, ovaj deficit smanjio se na 4,2 milijarde eura u drugom tromjesečju 2025. Eurostat ističe da je udio Rusije u ukupnom uvozu EU-a pao s 9,3 posto u prvom tromjesečju 2022. na samo 1,1 posto u drugom tromjesečju 2025. Sličan trend zabilježen je i kod izvoza: udio Rusije u izvozima EU-a pao je s 3,2 posto na 1,2 posto u istom razdoblju.
Najveći pad u uvozu zabilježen je kod ključnih proizvoda kao što su nafta, prirodni plin, nikl, željezo i čelik. Udio Rusije u uvozu nafte u EU pao je s 29 posto u prvom tromjesečju 2021. na samo 2 posto u drugom tromjesečju 2025. EU je uspjela diverzificirati izvore uvoza nafte, povećavši udio SAD-a i Norveške. Kod prirodnog plina u plinovitom stanju, udio Rusije pao je s 48 posto na 12 posto, dok je Norveška povećala svoj udio za 10 posto, a Alžir postao najveći dobavljač s 27 posto. Sličan trend vidljiv je i kod tekućeg prirodnog plina, gdje je udio Rusije pao s 22 posto na 14 posto, dok su SAD postale najveći dobavljač s 54 posto.
Zanimljivo je da je Rusija i dalje najveći dobavljač gnojiva u EU, s udjelom od 34 posto u drugom tromjesečju 2025., što predstavlja rast u odnosu na 28 posto u prvom tromjesečju 2021. Ovo je jedini proizvod iz grupe ključnih uvoza kod kojeg Rusija nije izgubila udio, već ga čak povećala.
Pročitajte još:
Kod izvoza, EU šalje Rusiji širok spektar proizvoda, ali su četiri od pet najvećih grupa proizvoda (strojarskih proizvoda, vozila, električne opreme i plastike) zabilježile značajne padove. Jedina iznimka su farmaceutski proizvodi, čija je vrijednost izvoza u drugom tromjesečju 2025. iznosila 2,175 milijardi eura, što je značajno više nego u prethodnim razdobljima.
Podaci Eurostata jasno pokazuju da je EU uspjela značajno smanjiti ovisnost o Rusiji u trgovini, posebno u sektorima energije i sirovina. Iako je trgovina s Rusijom i dalje prisutna, njen udio u ukupnoj trgovini EU-a s vanjskim svijetom znatno je smanjen. Ovo je rezultat kombinacije sankcija, diverzifikacije izvora uvoza i pada cijena ključnih proizvoda.
Pitanje koje se nameće jest koliko će ova promjena biti trajna i kako će se razvijati trgovinske veze između EU i Rusije u budućnosti, posebno ako se geopolitička situacija dodatno promijeni.
