Direktor ruske državne kompanije za eksploataciju i izvoz nafte Rosneft u subotu je rekao da su neto prihodi te kompanije u prvoj polovici godine pali za više od 68 posto, na 245 milijardi dolara rublji (3 milijarde dolara), i za tako veliki pad okrivio globalno niže cijene nafte koje smanjuje povećana proizvodnja Saudijske Arabije i drugih zemalja OPEC-a.
Ti komentari Igora Sečina, prvog čovjeka najvećeg ruskog proizvođača nafte i dugogodišnjeg suradnika predsjednika Vladimira Putina, promatrači interpretiraju kao prvi znak nezadovoljstva u Rusiju, zbog strategije kluba OPEC+ za ubrzanje povećanja proizvodnje.
Sečin je i otprije poznat po skepsi prema suradnji s OPEC-om. Sečin smatra da su raniji rezovi proizvodnje koje je dogovorio taj klub zemalja izvornica nafte potaknuli rast proizvodnje u SAD-u, koji je u posljednjih nekoliko godina postao najveći svjetski proizvođač nafte.
Prema upućenim izvorima iz tog sektora koje navodi Reuters Rusija je već izražavala zabrinutost na sastancima OPEC+ zbog bržeg povećanja proizvodnje nego što je bilo planirano – iako je u konačnici podržala takvu odluku.
OPEC je kartelsko udruženje 12 zemalja koje izvoze naftu, a u OPEC+ je i njenih 11 država saveznika koje predvodi Rusija. Ta skupina, u kojoj dominantnu ulogu ima Saudijska Arabija, već nekoliko godina po međusobnom dogovoru ograničava vlastitu proizvodnju kako bi se održale globalno visoke cijene nafte.
Međutim, ta skupina, na koju otpada oko polovica svjetske proizvodnje, ove godine je promijenila svoj stav u pokušaju da povrati tržišni udio koji je u međuvremenu pao, djelomično i zbog pozivima američkog predsjednika Donalda Trumpa da OPEC poveća proizvodnju.
“Prvu polovicu godine okarakterizirao je pad globalnih cijena nafte, prije svega zbog prekomjerne proizvodnje. Glavni razlog za to jest aktivno povećanje proizvodnje u zemljama skupine OPEC, što uključuje Saudijsku Arabiju, UAE, Irak, i Kuvajt,” kazao je Sečin u subotu.
Sečin je rekao da će višak na globalnom tržištu nafte, prema procjenama Rosnefta i vodećih udruženja za energetiku, dosegnuti oko 2,6 milijuna barela dnevno (bpd) u četvrtom kvartalu ove godine, prije nego što “višak” padne na 2,2 milijuna bpd 2026. godine. Usput i ponovio svoje je kritike na račun monetarne politike ruske središnje banke, za koju kaže da vodi do prejeranog jačanja rublje.
U srpnju je Međunarodna energetska agencija (IEA) priopćila da su prihodi Rusije od prodaje nafte i naftnih proizvoda u lipnju pali na nešto manje od 13,6 milijardi dolara. Unatoč povećanju proizvodnje zemalja OPEC-a ruska proizvodnja je u lipnju stagnirala, na razini od 9,2 milijuna barela dnevno.
To znači da je volumen izvoza nafte iz Rusije pao na najnižu razinu u proteklih pet godina, pri čemu su doprinijele i sankcije Europske unije i zapadnih zemalja nakon ruske invazije na Ukrajinu početkom 2022.
U petak je i ruski državni plinski gigant Gazprom objavio da su mu u prvoj polovici godine neto prihodi pali za 6 posto, na 983,1 milijardu rublji (12,2 milijardi dolara), što su također pripisali jačanju rublje i slabljenju globalnih cijena nafte.
Gazprom je 2023. godine u rezultatima za cijelu godinu zabilježio gubitke od oko 7 milijardi dolara, što je bila prva negativna godina za njih nakon 1999., nakon velikog pada prodaje u Europi koja je zbog ruske invazije na Ukrajinu okrenula leđa ruskom plinu i umjesto njega povećala uvoz američkog ukapljenog plina.
U europskom uvozu ruski plin sad je pao na udio od tek 18 posto, značajno manje od 45 posto 2021. godine, dok je udio ruske nafte u ukupnom europskom uvozu pao na tek 3 posto, s tadašnjih 30 posto. Europska unija je nakon izbijanja rata u Ukrajini uvela čak 18 paketa sankcija protiv Rusije – posljednji u srpnju ove godine – te planira u potpunosti okončati uvoz ruskih energenata do 2027.
Da bi nadoknadio gubitke Gazprom se pokušava okrenuti drugim tržištima, posebice Kini, iako su pregovori o izgradnji novog plinovoda do Kine, tzv. Sila Sibira 2, stavljeni na čekanje jer se Peking I Moskva ne mogu dogovoriti oko ugovorene cijene plina koji bi se njime isporučivao, niti financiranja tog projekta vrijednog 13,6 milijardi dolara.
Umjesto tog, Rusija i Kina planiraju proširiti kapacitete postojećeg plinovoda Sila Sibira 1, koji je pušten u pogon 2019. i koji iz istočnog Sibira u Kinu doprema 38 milijardi kubičnih metara plina godišnje.
U petak je dužnosnik Kremlja za vanjsku politiku Juri Ušakov rekao da će Gazprom ovog tjedna prilikom Putinovog posjeta Kini potpisati “važan sporazum” s kineskom China National Petroleum Corporation (CNPC). Po kineskim izvorima koje navodi Peking povećanje opskrbe bi moglo biti u funkciji do 2031.
Istovremeno, Trump je prošli tjedan uveo dodatnu “kaznenu” stopu carine od 25 posto na uvoz indijske robe, povrh ranije nametnutih 25 posto, u pokušaju da prisili New Delhi I premijera Narendru Modija na smanjenje indijske kupovine ruske nafte. Iz Goldman Sachsa procjenjuju da bi ukupna američka carina od 50 posto mogla smanjiti ekonomski rast Indije za barem pola posto. Indija pritom ignorira prijetnje Washingtona jer oko 42 posto indijskog uvoza nafte stiže iz Rusije.
Pročitajte još:
Zbog smanjenih prihoda od izvoza energenata, te velikih izdvajanja za rat u Ukrajini, proračunski deficit Moskve polovicom godine je dosegao rekordne razine, pa je tako početkom kolovoza iznosio preko 61 milijarde dolara, ili oko 2,2 posto BDP-a. Državni rashodi su se u prvih sedam mjeseci 2025. Povećali za gotovo 21 posto, dok su proračunski prihodi rasli manje od 3 posto u odnosu na isto razdoblje 2024.
Ruskoj državi su nafta i plin glavni izvor sredstava, i po planu za 2025. – prije pada globalnih cijena nafte u srpnju – na njih se računalo za 22 posto proračunskih prihoda u cijeloj godini.
Nižim prihodima doprinijelo je i jačanje ruske rublje u prvoj polovici godine. Ruska središnja banka je u srpnju snizila glavnu kamatnu stopu, s dotadašnjih 20 na 18 posto, nakon prethodnog snižavanja u lipnju, kad su kamate pale po prvi put nakon 2022.
