Robna razmjena Hrvatske i Kazahstana prošle je godine iznosila gotovo 376 milijuna dolara (349,7 milijuna eura), istaknuto je na Gospodarskom forumu dviju zemalja održanom u srijedu u Astani.
Pritom je hrvatski izvoz bio nešto više od 54 milijuna dolara, a uvoz preko 321 milijun. Više od 93 posto uvoza čini nafta i naftni derivati, dok Hrvatska najviše izvozi čokoladu, kozmetičke preparate, lijekove i klimatizacijske uređaje.
U skladu s izvoznim trendovima, interesima i razvojnim mogućnostima Kazahstana, hrvatske tvrtke u delegaciji pretežito dolaze iz prehrambene industrije, farmaceutike, te IT-a i digitalnih tehnologija.
Godinu ranije, ukupna robna razmjena između Hrvatske i Kazahstan iznosila je 102 milijuna američkih dolara, što je rast od jedan posto u odnosu na 2022. U istom razdoblju hrvatski izvoz iznosio je 53 milijuna dolara, odnosno 136 posto više, dok je zabilježeni uvoz dosegao 49 milijuna dolara.
Samo u prvih pet mjeseci 2023. tako je izvezeno je roba vrijednih 24,6 milijuna dolara (23 milijuna eura), a uvezeno preko 192 milijuna dolara.
Na forumu sudjeluje dvadesetak hrvatskih tvrtki u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, dok službeni posjet Kazahstanu predvodi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
“Posljednjih godina trgovina između Hrvatske i Kazahstana bilježi značajan rast, velikim dijelom zbog uvoza energetskih resursa iz Kazahstana u Hrvatsku, osobito nafte i naftnih derivata, koji čine srž naše robne razmjene. Istovremeno, svjedočimo stabilnom i ohrabrujućem trendu rasta hrvatskog izvoza u Kazahstan, osobito proizvoda s visokom dodanom vrijednošću, prehrambenih artikala, kozmetike, farmaceutskih proizvoda i tehnološke opreme. To pokazuje kako se naša gospodarska suradnja ne povećava samo u obujmu, već se i diversificira u strukturi što otvara prilike za sve veći broj tvrtki s obje strane”, poručio je potpredsjednik HGK za trgovinu i internacionalizaciju Igor Pokaz.
EU je prvi trgovinski partner Kazahstana te najveći strani ulagač u Kazahstanu s oko 50 posto ukupnih neto izravnih stranih ulaganja, istaknuo je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Pročitajte još:
“Potencijali su veliki. Na primjer, trans-kaspijski prometni koridor može skratiti kopneno putovanje dobara između Europe i Srednje Azije s 30-ak na samo 15 dana. Ovim posjetom želimo olakšati izravne kontakte hrvatskih i kazahstanskih gospodarstvenika te ispitati mogućnosti za sudjelovanje hrvatskih kompanija u razvoju zajedničkih projekata EU-a i Kazahstana”, dodao je.
