U prošloj godini vrijednost iskrcane ribe u Europskoj uniji (EU) iznosila je 5,4 milijardi eura pri čemu je procjena ulovljene ribe i drugih morskih životinja 3,2 milijuna tona, a iskrcano je 2,7 milijuna tona, objavio je Eurostat.
Iskrcana riba se dalje koristi u proizvodnji, preradi i prehrani, dok procjena ulovljene ribe uključuje i organizme koji su vraćeni u more ili nisu prodani.
Na Španjolsku otpada 30 posto vrijednosti iskrcane ribe nakon čega slijedi Francuska sa 16 posto udjela te Danska s 13 posto udjela. Dakle, na te tri zemlje otpada gotovo 60 posto ukupne vrijednosti iskrcane ribe. Ako se pogleda samo količina poredak na vrhu ostaje isti. Španjolska je ribarska flota uhvatila 21 posto ukupnih količina, Francuska 15 posto te Danska 14 posto.
Daleko najveća količina ribe u EU ili 71 posto ulovljena je na prostoru sjeveroistočnog Atlantika. Glavne vrste koje su ulovljene su haringa, i to 19 posto, zatim pučinska ugotica 17 posto, papalina 13 posto te skuša 10 posto.
Na području Mediterana i Crnog mora ulovljeno je devet posto ukupnih količina, a najviše otpada na srdele i inćune. Među ostala područja u kojima flote iz EU-a love ribu, ali su udjeli u ulovu manji, su istočni središnji Atlantik, zapadni Indijski ocean, jugozapadni Atlantik te sjeverozapadni i jugoistočni Atlantik.
Ulov ribe u protekloj godini nastavak je trenda pada koji traje već niz godina. Europska ribarska flota je sve manja u broju, kapacitetu i snazi. U prošloj je godini pala i količina i vrijednost iskrcane ribe. Broj aktivnih ribarskih brodova je na kraju 2024. iznosio 68.863, a u razdoblju od 2015. do 2024. taj je broj pao za 13,2 posto.
Najvećim brojem ribarskih brodova raspolaže Italija, a najveću bruto tonažu ima španjolska flota na koju otpada četvrtina ukupne bruto tonaže na razini EU-a. Od ukupnog broja ribarskih plovila, Italija posjeduje njih 12.297, a druga je Grčka s brojkom od 11.452. Španjolska ima 8.431 ribarski brod, ali veće bruto tonaže.
Hrvatska je u toj kategoriji na visokom četvrtom mjestu sa 6.860 brodova ispred Portugala koji ih ima 6.817.
Kod bruto tonaže ukupna brojka na razini EU-a je 1,24 milijuna tona, a na Španjolsku otpada 307,3 tisuće. Druga je Francuska s 152,5 tisuća, a treća Italija sa 146,3 tisuća bruto tona. Ne treba zanemariti ni nizozemsku flotu od gotovo 100 tisuća tona. Hrvatska ima 36,8 tisuća tona.
Norveška, primjerice, ima veću tonažu i od Španjolske, a brojka je 493 tisuće bruto tona.
Španjolska ribarska flota zapošljava najviše ljudi među članicama EU-a jer je u tom sektoru 2023. radilo nešto više od 37 tisuća ljudi ili desetak tisuća manje no 10 godina ranije. U Hrvatskoj je u prošloj godini brojka bila nešto manje od 3.700 ribara što je dvostruko manje no u 2014. godini.
Statistika koju nudi Eurostat odnosi se na ribarstvo i akvakulturu i razlikuje se od brojki koje je objavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva za 2024. godinu.
Prema nacionalnoj statistici, broj ribara koji su imali takozvanu povlasticu za obavljanje gospodarskog i malog obalnog ribolova bio je 6.172 ili pet posto manje no godinu ranije. Broj plovila je u tom razdoblju pao za šest posto na 6.860, što je brojka identična onoj Eurostata.
U svakom slučaju, hrvatski udio u broju europskih ribara je bio 2,4 posto, navodi Eurostat.
Španjolska je ribarska flota u 2024. uhvatila 665 tisuća tona ribe od ukupnih 3,2 milijuna na razini EU-a, Francuska 475 tisuća, a Danska 468 tisuća tona. U Hrvatskoj je brojka bila 43 tisuće tona. Slovenija je bila na dnu europske ljestvice sa 107 tona.
Logično, Hrvatska je sav svoj ulov ostvarila u mediteranskom bazenu, dok je Španjolska bila aktivna u svih sedam ribolovnih područja.
Pročitajte još:
Pogleda li se samo iskrcana riba, koje je u EU bilo 2,7 milijuna tona, na Španjolsku otpada 479 tisuća tona i vrijednost od 1,66 milijardi eura.
Hrvatska u tom segmentu nije posebno specificirana nego je kategorizirana među ostale izvan kruga pet najvećih. Na tu skupinu otpada 806 tisuća tona vrijednosti 1,38 milijardi eura.
