Rastuće temperature potiču potražnju za klimama i jačaju hrvatsko tržište rashladne opreme

Europa se od 80-ih zagrijava za 0,5 stupnjeva po desetljeću, a razdoblje od 2022. do 2024. godine smatra se najtoplijim u povijesti mjerenja, navodi American Enterprise Institute (AEI). Uz rast stupnjeva, raste i smrtnost od vrućine, koja je u posljednja dva desetljeća veća za oko 30 posto, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Zato, iako su do nedavno mnogi Europljani bili veliki protivnici klima uređaja i sustava za rashlađivanje, ne iznenađuje da se sada situacija mijenja, čak i u Hrvatskoj.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, broj klimatizacijskih uređaja u Europskoj uniji vjerojatno će do 2050. godine porasti na 275 milijuna, što je više nego dvostruko u odnosu na brojku iz 2019. godine.

“Međuvladin panel o klimatskim promjenama očekuje da će ekstremne vrućine postajati sve češće, intenzivnije i dugotrajnije. Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu”, ističe Svjetska meteorološka organizacija.

Te promjene dovode to rasta tržišta klimatizacijske opreme. Procjenjuje se da će spomenuto tržište u Europi u 2026. godini iznositi 26,98 milijardi eura, što je rast u odnosu na lani kada je iznosilo 25,42 milijarde eura, dok se za 2031. godinu predviđa da će iznositi 36,26 milijardi eura, uz složenu godišnju stopu rasta (CAGR) od 6,1 posto u razdoblju od 2026. do 2031. godine, podaci su tvrtke Mordor Intelligence.

Uz ostale Europljane, i Hrvati na svojoj koži sve više osjećaju utjecaje klimatskih promjena. Projekcije za razdoblje od 2041. do 2070. godine ukazuju na porast temperature od približno tri do 3,5 stupnjeva u odnosu na referentno razdoblje od 1961. do 1990. godine, objavila je platforma za klimatske podatke i procjenu rizika, Climatig.

Budući da Hrvatska već bilježi vruća ljeta, ovo će biti znatno povećanje temperature koje može negativno utjecati na mnoge građane.

Prema Eurostatu, Hrvatska kućanstva su u 2024. godini potrošila približno 1.925 teradžula (TJ) za hlađenje prostora, a sada je ta brojka vjerojatno još veća i u budućnosti se može očekivati znatniji rast. Uz to, klimatizacijski uređaji su postavljeni u mnogim javnim prostorima, što dodatno utječe na potrošnju.

Zato je zanimljivo vidjeti kako posluju tvrtke registrirane u djelatnosti proizvodnje rashladne i ventilacijske opreme, osim za kućanstva, jer se njihovi proizvodi sve više koriste. Bitno je napomenuti da promatrane tvrtke u navedenoj djelatnosti uglavnom imaju klimatizacijske uređaje za prostore različitih namjena. Neke, između ostalog, imaju opcije i za kućanstva, dok su druge više fokusirane na veće objekte.

Lani je u toj djelatnosti bilo registrirano 80 tvrtki, kao i u godini prije, prema podacima CompanyWalla. Prihodi tih tvrtki u 2025. godini iznosili su 441,02 milijuna eura i bili su nešto veći nego u 2024. godini kada su iznosili 433,82 milijuna eura. Istodobno, dobit je iznosila 22,13 milijuna eura, dok je u 2024. iznosila 21,21 milijun eura.

Uz blagi rast prihoda i dobiti, porastao je i broj zaposlenih u ovih tvrtkama. U 2024. godini ih je bilo 2.075, a u 2025. za 94 više.

Tri najuspješnije tvrtke, prema dobiti u 2025. godini, u djelatnosti proizvodnje rashladne i ventilacijske opreme u Hrvatskoj bile su Pro-Klima, MB Frigo Grupa i Frigo Plus, podaci su bonitetne kuće CompanyWall.

U godini prije je taj poredak bio nešto drugačiji pa je na prvom mjestu bila tvrtka MB Frigo Grupa, na drugom Klimaoprema, a na trećem Frigo Plus.

Dakle, klimatske promjene i sve izraženiji toplinski valovi sve snažnije oblikuju potražnju za rashladnim i ventilacijskim sustavima, što se već odražava i na hrvatsko tržište.

Tvrtke u djelatnosti proizvodnje rashladne i ventilacijske opreme bilježe stabilan, ali umjeren rast prihoda, dobiti i zaposlenosti, uz konsolidaciju tržišta u kojem se nekoliko vodećih poduzeća, poput Pro-Klime, MB Frigo Grupe i Frigo Plusa, ističe po rezultatima. Iako je broj tvrtki ostao relativno stabilan, blagi rast financijskih pokazatelja pokazuje da sektor profitira od povećane potrebe za klimatizacijom, ali i da je riječ o tržištu koje raste postupno, bez naglih skokova. No, u budućnosti se može očekivati daljnje jačanje ove djelatnosti.