Prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku Hrvatske, u drugome se tromjesečju ove godine nastavio razmjerno snažan rast realnog BDP-a koji je obilježio i početak 2023. godine. Ekonomska aktivnost povećala se za 1,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, te je bila za 2,7 posto veća u odnosu na isto razdoblje 2022. godine.
Promatrajući s potražne strane, rastu su najviše pridonijeli osobna potrošnja i izvoz usluga, što je u skladu s nastavkom povoljnih kretanja na tržištu rada, oporavkom realnih dohodaka, te snažnim priljevom stranih turista. Kretanja ostalih sastavnica bila su razmjerno prigušena, komentiraju za Financije.hr iz Hrvatske narodne banke (HNB).
„Primjetan je tako pad robnog izvoza, međutim istodobno je i vidno smanjen robni uvoz, pa je utjecaj robne razmjene bio približno neutralan. Osim toga, državna potrošnja i investicije blago su se smanjile u odnosu na prethodno tromjesečje, pri čemu se čini kako je pad investicija dijelom povezan s nešto slabijim javnim ulaganjima u odnosu na početak godine, na što upućuju kretanja građevinskih radova na ostalim građevinama“, navode iz HNB-a za naš portal.
Gospodarska aktivnost je nastavila rasti na tromjesečnoj razini u većini djelatnosti, izuzev građevinarstva i poljoprivrede, nakon što su u drugoj polovini 2022. u nizu djelatnosti zabilježena nepovoljna tekuća kretanja.
„Pritom je kod financijskih djelatnosti primjetno snažno intenziviranje rasta, što se vjerojatno može povezati s rastom neto kamatnih marži banaka, koje uključuju i prihode koje banke ostvaruju od prekonoćnih depozita kod HNB-a“, kažu iz ove institucije.
HUP: Ispod očekivanja
Rast BDP-a je malo ispod naših očekivanja – kažu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, te je njihova projekcija bila oko tri posto, što predstavlja neznatno usporavanje rasta u odnosu na prvi kvartal ove godine (2,8 posto godišnje). Pritom je, navode za Financije.hr, gotovo cjelokupni doprinos ukupnoj stopi rasta ravnomjerno raspoređen između osobne potrošnje te neto izvoza.
„Ubrzanje rasta osobne potrošnje na 2,3 posto godišnje posljedica je snažnog realnog oporavka rasta plaća od 3,4 posto u drugom kvartalu, nakon stagnacije u prvom kvartalu, ubrzanja rasta zaposlenosti nadomak tri posto godišnje, te jačanja turističke potražnje. Solidan doprinos neto izvoza možemo zahvaliti više no dvostruko snažnijem padu uvoza (-3,6 posto godišnje) u odnosu na izvoz (-1,6 posto godišnje). Unatoč relativno snažnom padu robnog izvoza (-9,7 posto godišnje), pad cijena energenata te relativno niska te usporavajuća stopa uvozno-intenzivnog rasta investicija po svoj prilici trenutno uspijevaju koliko-toliko balansirati saldo u međunarodnoj robnoj razmjeni“, navodi se u priopćenju HUP-a.
Ocjenjuju i da je hrvatska godišnja stopa rasta BDP-a u drugom kvartalu među najvišima u EU, gdje gotovo polovica članica EU prijavljuje godišnji pad realne stope BDP-a.
„U tom smislu mogli bi se reći da je hrvatsko gospodarstvo za sada zaštićeno od recesijskih tendencija u glavnim ekonomijama zahvaljujući solidnom realnom rastu produktivnosti u proteklim godinama“, kažu u HUP-u.
Naime, realni rast produktivnosti po satu u Hrvatskoj je tijekom zadnje tri godine po prvi puta premašio prosjek CEE regije (2,7 posto nasuprot 1,8 posto) te EU od svega 0,8 posto.
Ipak ističu – unatoč snažnom rastu izvoza usluga pod dominantnim utjecajem turizma, dobar dio ovog poboljšanja poništen je izrazito visokom stopom rasta uvoza usluga od 23,9 posto, što tek treba objasniti naknadnim analizama.
Pročitajte još:
Rast BDP-a i do kraja godine?
U drugoj polovici godine očekuje se nastavak snažnog oporavka realnih primanja stanovništva (od 4-5 posto). HUP procjenjuje i da će doći do rasta zaposlenosti, na 2,7 posto, uslijed imigracija te povećane ekonomske aktivnosti.
„Očekujemo ubrzanje rasta investicija (+7,0 posto) zbog dostupnosti EU (dostupno četiri milijarde eura), poticajnih (realnih) uvjeta financiranja, te integracije poduzeća u globalne lance vrijednosti, što zahtijeva značajne investicije u produktivnost“, navodi se u priopćenju.
Razloga za oprez, ipak ima, s obzirom na to da pogoršanje poslovne klime kod glavnih trgovinskih partnera (Njemačka, Italija) u recesijski ‘teritorij’, u kombinaciji sa značajnim pogoršanjem uvjeta financiranja u euro području, te neizvjesnosti na tržištima energenata, upućuju na daljnje slabljenje inozemne potražnje, smatraju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Autori: Lejla Barić, Vedran Harča
